Međimurske Novine
0°C / 0°C
Čakovec
12.02.2017.
Nedjelja
 
 
 
 
HRVATSKA - NOVAC
NOVOST NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU

Do lipnja bi se trebala licencirati etična banka

19.01.2017

Čakovec

- U etičnoj banci moći ćete koristiti sve standardne bankarske usluge koje ste i dosad koristili – mnoge potpuno besplatno i uz razvojne kamatne stope do maksimalnih četiri posto, poručuju iz Zadruge za etično financiranje koja je osnivač banke. Etična banka u osnivanju prva je banka u Hrvatskoj u vlasništvu svojih članova, fizičkih i pravnih osoba, čiji će primarni cilj biti ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski održivi te društveno i okolišno odgovorni. Kako bi up

 
Od Nove godine banke Poreznoj šalju stanje svih računa građana

Od Nove godine banke Poreznoj šalju stanje svih računa građana

Od Nove godine stupaju na snagu izmjene Općeg poreznog zakona prema kojima će banke na mjesečnoj ili kvartalnoj razini Ministarstvu financija slati podatke o prometima svih računa građana i poslovnih subjekata. Iako su poreznici i do sada dobivali pod

Vlada povećala minimalac na 3276 kuna

Vlada povećala minimalac na 3276 kuna

Vlada je na sjednici održanoj 8. prosinca usvojila Uredbu o minimalnoj plaći prema kojoj 'minimalac' u 2017. iznosi 3.276 kuna bruto, što je 5 posto više nego u ovoj godini.Dakle, minimalna plaća veća je za 156 kuna bruto, čime su sindikati razočar

NAJNOVIJE

Predana dokumentacija za osnivanje prve hrvatske etične banke

Predana dokumentacija za osnivanje prve hrvatske etične banke

Tim stručnjaka, koji su ujedno poslovni kolege i prijatelji, 11. listopada pod vodstvom upravitelja Zadruge za etično financiranje Gorana Jerasa predao je cjelokupnu dokumentaciju za osnivanje prve hrvatske etične banke.Osnivanje ove „banke s ljudskim

Najviše trošimo petkom, a najmanje nedjeljom

Najviše trošimo petkom, a najmanje nedjeljom

Zanimljivi podaci stižu iz Porezne uprave o potrošnji.- Petak je dan kada se najviše troši, a nedjeljom najmanje. Najveći se broj računa izdaje u srpnju i kolovozu, dnevno i do devet milijuna. Izvan turističke sezone, uoči Badnjaka, i do osam milij

Manje se zadužujemo i manje ulazimo u minus

Manje se zadužujemo i manje ulazimo u minus

U travnju 2013. polovica građana troškove je podmirivala plaćom i zaduženjem (minusom) na računu.Je li ove godine situacija bolja, MojPosao je istražio u anketi provedenoj na više od 700 ispitanika.Većina ispitanika (35%) troškove kućanstva podmi

Najviše noćenja u srpnju ostvareno u Istarskoj županiji

Najviše noćenja u srpnju ostvareno u Istarskoj županiji

Prema prvim podacima sustava eVisitor (stanje na dan 21. srpanj do 10 sati) u Hrvatskoj je od 1. do 20. srpnja ostvareno 2,4 milijuna dolazaka, odnosno 15,2 milijuna noćenja.U navedenom razdoblju je na nacionalnoj razini najviše noćenja ostvareno od str

Prilika za male i srednje poduzetnike – 867 milijuna kuna Ministarstva

Prilika za male i srednje poduzetnike – 867 milijuna kuna Ministarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Kompetentnost i razvoj MSP“ kojim je osigurano ukupno 867 milijuna kuna za mikro, mala i srednja poduzeća.U

Povrat poreza počet će se isplaćivati tek u kolovozu

Povrat poreza počet će se isplaćivati tek u kolovozu

Građani Republike Hrvatske od 2016. godine više nisu obvezni ispunjavati godišnje prijave poreza na dohodak. Umjesto njih, to će ubuduće činiti Porezna uprava. Porezna je danas objavila kada će isplaćivati povrat poreza. Iznosi povrata više upla

 
FOTOGALERIJE
ČAKOVEČKA ŠPICA

ČAKOVEČKA ŠPICA

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Razmjena sjemenja

Razmjena sjemenja

Pingvini u Čakovcu

Pingvini u Čakovcu

 
HRVATSKA - NOVAC
 
Do lipnja bi se trebala licencirati etična banka

Do lipnja bi se trebala licencirati etična banka

- U etičnoj banci moći ćete koristiti sve standardne bankarske usluge koje ste i dosad koristili – mnoge potpuno besplatno i uz razvojne kamatne stope do maksimalnih četiri posto, poručuju iz Zadruge za etično financiranje koja je osnivač banke. Etična banka u osnivanju prva je banka u Hrvatskoj u vlasništvu svojih članova, fizičkih i pravnih osoba, čiji će primarni cilj biti ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski održivi te društveno i okolišno odgovorni. Kako bi upravljanje bankom bilo maksimalno demokratično, etična banka će imati samo jednog dioničara i stopostotnog vlasnika – Zadrugu za etično financiranje (ZEF). Učlanjenjem u ZEF svaki član ujedno postaje članom i suvlasnikom etične banke, s jednakim pravom glasa (po principu "jedan član – jedan glas") bez obzira na visinu uloženih financijskih sredstava. U etičnoj banci moći ćete koristiti sve standardne bankarske usluge koje ste i dosad koristili – mnoge potpuno besplatno i uz razvojne kamatne stope do maksimalnih četiri posto,poručuju iz Zadruge za etično financiranje koja je osnivač banke. Nakon dvije i pol godine rada Zadruga je u protekloj godini početkom listopada službeno pokrenula proces licenciranja s Hrvatskom narodnom bankom, a početak rada Etične banke očekuju najkasnije do lipnja ove godine. -Stalan rast broja članova pokazuje da je naš rad prepoznat i da smo se etablirali kao sustav povjerenja i ekonomskog modela koji u zemljama Europe uspješno egzistira već godinama te je kao takav nužan i Hrvatskoj“, izjavio je Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje. Proteklu godinu Zadruga za etično financiranje je ostvarila niz projekata i suradnji kao što su  stvaranje sustava podrške projektima ruralnog i regionalnog razvoja, uključivanje u nekoliko projekata Federacije europskih alternativnih i etičnih banaka (FEBEA),  organizacija Godišnje skupštine FEBEAe održane u Splitu, pokretanje projekta predfinanciranja hrvatskih LAG-ova i aktivnosti LAG-ova u sklopu Programa ruralnog razvoja, uspostava Fonda za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, osnivanje prve mreže mladih zadrugara u Europi i brojne druge. Zadruga, kojoj je glavni cilj umrežavanje i pomaganje svojim članovima, osnivač je Etične banke koja je pak usmjerena prema stvaranjima novih vrijednosti i to kroz ulaganje u razvoj zajednice kroz  projekte koji su financijski, društveno i okolišno održivi. Financiranje svih oblika poduzetništva, novih radnih mjesta, zadovoljenje osnovnih životnih potreba poput obrazovanja, zdravstvenih potrebe, kupnja nekretnina, strukturiranje postojećih kreditnih obveza i dr, osnovni su zadaci etičnog modela bankarstva.

Od Nove godine banke Poreznoj šalju stanje svih računa građana

Od Nove godine banke Poreznoj šalju stanje svih računa građana

Od Nove godine stupaju na snagu izmjene Općeg poreznog zakona prema kojima će banke na mjesečnoj ili kvartalnoj razini Ministarstvu financija slati podatke o prometima svih računa građana i poslovnih subjekata. Iako su poreznici i do sada dobivali podatke o prometima po računima, banke Poreznoj nisu morale slati i podatke o tekućim računima i štednim ulozima, no izmjenama Zakona ubačen je članak 114. koji obuhvaća i te vrste bankovnih računa, piše index.hr. Do sada Porezna nije redovno dobivala podatke o primanjima i potrošnji na tekućim računima, niti stanje na štednim računima, no to se sada mijenja, pa bi se svi kojima primanja značajno odstupaju od redovnih, prijavljenih primanja, mogli naći u problemima. U prijevodu, Porezna će strože nadzirati tko radi na crno i na ovaj način lakše doći do tih podataka.

Vlada povećala minimalac na 3276 kuna

Vlada je na sjednici održanoj 8. prosinca usvojila Uredbu o minimalnoj plaći prema kojoj 'minimalac' u 2017. iznosi 3.276 kuna bruto, što je 5 posto više nego u ovoj godini.Dakle, minimalna plaća veća je za 156 kuna bruto, čime su sindikati razočarani. Ovo stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine. Sindikati su tražili da minimalac bude polovica prosječne plaće u zemlji, što znači 3.800 kuna, a poslodavci i dalje ističu da trenutačno nema mogućnosti za povišenje minimalne plaće.

 
Predana dokumentacija za osnivanje prve hrvatske etične banke

Predana dokumentacija za osnivanje prve hrvatske etične banke

Tim stručnjaka, koji su ujedno poslovni kolege i prijatelji, 11. listopada pod vodstvom upravitelja Zadruge za etično financiranje Gorana Jerasa predao je cjelokupnu dokumentaciju za osnivanje prve hrvatske etične banke.Osnivanje ove „banke s ljudskim licem“ rezultat je inicijative koja je 22. 4. 2014. godine sa 101 osnivačem krenula u osnivanje Zadruge za etično financiranje, koja danas okuplja preko 600 različitih pravnih i fizičkih osoba, ljudi koji su ovaj model prepoznali i odlučili podržati. Najznačajnija činjenica je da Zadrugu čine ljudi iz svih dijelova Hrvatske koji su se odvažili da podrže nešto novo, drugačije, položivši tako vjeru u nekolicinu ljudi koji su o ovome što je pred njima samo sanjarili. Put od želje za drugačijom Hrvatskom, pravednijom ekonomijom, počeo je još 2012. godine te još uvijek traje, sve do trenutka dok Hrvatska narodna banka ne izda licencu za rad koju očekuju krajem 2016. godine.- Pravo je vrijeme da pokažemo da nam treba nešto drugačije, da nam treba etična banka i povoljnije i pravednije kreditiranje, da pokažemo da udruživanjem možemo puno više nego kao pojedinci - kažu osnivači.Pridružite se i vi osnivanju etične banke!O modelu etične bankeNajveća prednost etične banke, banke u kojoj su ljudi ispred profita, usmjerena je na stvaranje dodane vrijednosti u partnerstvu s članovima, potičući ih na racionalno korištenje resursa, a ne na zaduživanje.Nema plaćanja korištenja usluga, potiče se lokalna ekonomija, a samim time podiže vrijednost domaće valute. Kamatne stope će se kretati do maksimalnih 4 posto, bez troškova usluga otvaranja i korištenja bankovnih računa, internetskog i mobilnog bankarstva te transakcija u domaćem platnom prometu.Etična banka bit će u stopostotnom vlasništvu svojih članova, fizičkih i pravnih osoba, od kojih svaki ima jednako pravo glasa. Sve strateške odluke donose se demokratskim glasovanjem, a svi financijski tokovi i distribucija novca su transparentni. Ulagat će se u sve projekte koji prilikom evaluacije budu pozitivno ocijenjeni po kriterijima financijske održivosti, ekologije i društvenog učinka te pomagati u pripremi dokumentacije projekata koji se mogu aplicirati iz sredstava EU fondova. Osnovu ulagačke politike banke predstavljaju projekti vezani uz poljoprivredu, osobito ekološku, obnovljive izvore energije, male i srednje tvrtke orijentirane na proizvodnju, preradu i profesionalne usluge, informatizaciju i nove tehnologije, društveno poduzetništvo i poduzetnike početnike.Svi klijenti etične banke u osnivanju ujedno su i članovi Zadruge za etično financiranje (ZEF) i suvlasnici banke. Zainteresirane fizičke i pravne osobe mogu pogledati stranice www.zef.hr i www.ebanka.eu i priključiti se. Da biste postali članom Zadruge i klijentom buduće etične banke potrebno je ispuniti pristupnicu, prihvatiti Pravila Zadruge za etično financiranje (ZEF) i načela etičnog bankarstva i uplatiti osnovni zadružni ulog u iznosu od 2.500 kuna.

Najviše trošimo petkom, a najmanje nedjeljom

Najviše trošimo petkom, a najmanje nedjeljom

Zanimljivi podaci stižu iz Porezne uprave o potrošnji.- Petak je dan kada se najviše troši, a nedjeljom najmanje. Najveći se broj računa izdaje u srpnju i kolovozu, dnevno i do devet milijuna. Izvan turističke sezone, uoči Badnjaka, i do osam milijuna računa, a najviše se potroši dan prije Velike Gospe, 14. kolovoza - istaknula je pomoćnica ravnatelja Porezne uprave Gordana Marić govoreći o rezultatima fiskalizacije na radionici „Fiskalizacija – prelazak na TLS protokol“, namijenjenoj informatičkim tvrtkama koje se bave izradom za to predviđenih rješenja.Inače, fiskalizacija je uvedena 2013. godine. Dosad je zabilježeno osam milijardi računa, a sustav nikada nije pao. Izvor: HGK

Manje se zadužujemo i manje ulazimo u minus

U travnju 2013. polovica građana troškove je podmirivala plaćom i zaduženjem (minusom) na računu.Je li ove godine situacija bolja, MojPosao je istražio u anketi provedenoj na više od 700 ispitanika.Većina ispitanika (35%) troškove kućanstva podmiruje u potpunosti plaćom. Prije tri godine takvih je ispitanika bilo tek nešto manje, 32% ispitanika. Smanjuje se broj onih koji troškove kućanstva podmiruju plaćom i minusom na računu: ove godine to prakticira 31% dok ih je 2013. godine bilo čak 47%.

 
Najviše noćenja u srpnju ostvareno u Istarskoj županiji

Najviše noćenja u srpnju ostvareno u Istarskoj županiji

Prema prvim podacima sustava eVisitor (stanje na dan 21. srpanj do 10 sati) u Hrvatskoj je od 1. do 20. srpnja ostvareno 2,4 milijuna dolazaka, odnosno 15,2 milijuna noćenja.U navedenom razdoblju je na nacionalnoj razini najviše noćenja ostvareno od strane turista iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske i Austrije. Destinacije s najviše noćenja u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja su Rovinj, Poreč, Medulin, Dubrovnik, Umag, Mali Lošinj i Crikvenica. Gledajući po županijama, najviše noćenja u srpnju je ostvareno u Istarskoj županiji (4,15 milijuna noćenja) gdje najveći turistički promet ostvaruju njemački, slovenski i austrijski turisti. U Primorsko-goranskoj županiji je ostvareno 3,08 milijuna noćenja, a u toj je županiji najviše slovenskih, njemačkih i austrijskih turista. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je ostvareno ukupno 2,84 milijuna noćenja, boravi najviše čeških, poljskih i slovačkih turista. U Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji u mjesecu srpnju je ostvareno 2,10 milijuna noćenja, s time da u Zadarskoj boravi najviše slovenskih, njemačkih i čeških turista, dok u Šibensko-kninskoj županiji boravi najviše čeških, poljskih i slovenskih turista.- Dosad ostvareni rezultati u mjesecu srpnju pokazuju kako su naša očekivanja, odnosno najave s početka sezone bile točne. Veseli nas što se turistički promet u srpnju odvija uredno i što se svakim danom u Hrvatskoj ostvaruje sve više noćenja. Tako smo u ponedjeljak, 18. srpnja, po prvi put u ovoj godini u jednom danu ostvarili više od 900 tisuća noćenja, a ta se brojka zadržala i ovih dana. Očekujemo da će noćenja u narednim danima doseći brojku od milijun po danu, a svakako očekujemo i nastavak pozitivnih pokazatelja kako se bližimo mjesecu kolovozu koji bi također trebao biti vrlo uspješan. Tijek turističkog prometa pratimo na dnevnoj bazi te u svakom trenutku imamo uvid u njegova kretanja, a upravo nam to omogućava novi sustav eVisitor - izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić. Da sustav eVisitor omogućuje detaljan uvid u razne pokazatelje turističkog prometa pokazuju i podaci o broju turista prema spolu i dobnim skupinama. Tako su u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja najveći udio u dolascima imali turisti u dobi od 35 do 54 godine, a nakon njih slijede mlađi u dobi od 15 do 34 godine te djeca u dobi do 14 godina. U mjesecu srpnju je ostvaren podjednak broj muških i ženskih turista, a dodajemo podatak kako je najveći turistički promet ostvaren na dan 19. srpanj (utorak) kada je realizirano više od 922 tisuće noćenja.

Prilika za male i srednje poduzetnike – 867 milijuna kuna Ministarstva

Prilika za male i srednje poduzetnike – 867 milijuna kuna Ministarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Kompetentnost i razvoj MSP“ kojim je osigurano ukupno 867 milijuna kuna za mikro, mala i srednja poduzeća.U skladu sa Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013. – 2020., sredstva su namijenjena poduzetnicima mikro, male i srednje veličine kako bi potaknuli stvaranje i proširenje kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, posebice kroz izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica, te za održavanje i povećanje zaposlenosti, prodaju na inozemnim tržištima i usvajanje novih rješenja i tehnologija.Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300 tisuća kuna, dok ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 30 milijuna kuna.Natječaj, koji je objavljen u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., vodi se kao trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga s rokom prijave od 1. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava. Više na linku resornog ministarstva: http://strukturnifondovi.hr/natjecaji/1248

Povrat poreza počet će se isplaćivati tek u kolovozu

Građani Republike Hrvatske od 2016. godine više nisu obvezni ispunjavati godišnje prijave poreza na dohodak. Umjesto njih, to će ubuduće činiti Porezna uprava. Porezna je danas objavila kada će isplaćivati povrat poreza. Iznosi povrata više uplaćenog poreza i prireza porezu na dohodak ove bi godine trebao iznositi oko 1,03 milijarde kuna.Porezna uprava će od ove godine poreznim obveznicima za koje raspolaže relevantnim podacima dostavljati privremeno porezno rješenje i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu.Povrati poreza na dohodak za 2015. godinu, pak, počet će se isplaćivati početkom kolovoza, dok građani kojima je utvrđena obveza da doplate porez to moraju učiniti najkasnije do 31. srpnja, naglašavaju iz Porezne uprave.

 
Čak 70 posto transakcija za Valentinovo ostvaruje se u restoranima

Čak 70 posto transakcija za Valentinovo ostvaruje se u restoranima

Iako je prelazak na digitalna rješenja i internetsku kupovinu u punom zamahu, kada se radi o ljubavi, kupci žele darove kupovati u klasičnim trgovinama.MasterCard® je otkrio rezultate istraživanja koje je pokazalo da kada se radi o izražavanju ljubavi za Valentinovo, kupci svoj osobni dodir darovima daju kupujući ih u klasičnim trgovinama. Istraživanje “MasterCard Love Index” otkrilo je ponašanje kupaca iz preko 200 zemalja svijeta uključujući i Hrvatsku, a provedeno je trogodišnjom analizom plaćanja putem kreditnih, debitnih i prepaid kartica u periodu od 11. do 14. veljače od 2013. do 2015. godine. Ovo istraživanje nije obuhvatilo samo volumen i vrijednost transakcija, već je analizirana i vrsta potrošnje koja se povezuje s proslavom Valentinova. Ukupna potrošnja u periodu prije Valentinova u prosjeku se povećala za 22% od 2013. do 2015. godine, a istraživanje je također otkrilo kako se mnogi korisnici kartica odmiču od opipljivih i skupih darova kako bi svojim partnerima pružili nova iskustva i stvorili nezaboravna sjećanja. - Mjesta u kojima živimo imaju snažan utjecaj na način na koji kupujemo kao i na doživljaje i sjećanja koja želimo stvoriti. Istraživanje „MasterCard Love Indeks“ pruža uvid u globalne i regionalne kupovne trendove kako bi trgovcima pomogao da proslavu Valentinova učine osobnom i neprocjenjivom, čime će poboljšati svoj odnos s kupcima – komentirala je Sanja Žigić, MasterCard Country Manager za Hrvatsku. Istraživanje je otkrilo neke druge kupovne trendove, naglašavajući njihove značajne razlike u različitim dijelovima svijeta: - Osobni dodir: Globalno čak 90% kupaca kupovinu za Valentinovo obavlja uživo u klasičnim trgovinama dok samo 6% kupuje putem interneta. Najveći postotak kupovine darova za Valentinovo zabilježen je u Europi gdje internetska kupovina iznosi više od jedne petine (21%).- Doživljaji prije fizičkih predmeta: Potrošačke navike diljem svijeta pokazuju povećan broj kupaca koji će svojoj voljenoj osobi priuštiti večeru u restoranu (33%) ili odmor u hotelu (28%). U Latinskoj Americi (54%) i Sjedinjenim Američkim Državama (38%) najveći broj transakcija ostvareno je u restoranima, dok su u Aziji, Pacifiku, Europi i Bliskom Istoku popularni odmori u hotelima. - Cvijeće je i dalje bitno: Zabilježen je mali pad prodaje cvijeća i čestitki u posljednje tri godine. Međutim, u Latinskoj Americi kupovina cvijeća se udvostručila u ovom razdoblju (92%), dok je na Bliskom istoku zabilježen porast kupovine čestitki od čak 107%.Istraživanje je otkrilo i kupovne navike Hrvata za Valentinovo; čak 98% Hrvata obavlja kupovinu u klasičnim trgovinama dok se samo 2% odlučilo za internetske trgovine. U 2015. godini, najviše transakcija ostvareno je u restoranima (70%), a najmanje u cvjećarnicama (4%) i papirnicama (1%). Potrošnja u restoranima porasla je s 21% u 2013. na 32% u 2015. godini.- Budući da živimo u vremenu prelaska na digitalna kupovna rješenja, zanimljivo je vidjeti da i dalje želimo dati osobni dodir kada se radi o romantici. Kada želimo napraviti neku romantičnu gestu, i dalje nam je važniji osobni odabir i kupovina u trgovinama od prepuštanja digitalnom svijetu. Također, kada na Valentinovo želimo reći „Volim te“, odabiremo doživljaje prije materijalnih poklona - izjavila je Sanja Žigić.

Ministri Panenić i Horvat posjetili predsjednika HGK

Ministri Panenić i Horvat posjetili predsjednika HGK

Predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luku Burilovića posjetili su 1. veljače ministar gospodarstva Tomislav Panenić i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.Razgovarali su o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, reformama koje je provela HGK te o mogućnostima bolje suradnje među najvažnijim institucijama hrvatskoga gospodarstva.Panenić i Horvat su pohvalili dosadašnji rad aktualnog rukovodstva HGK te su se složili kako bi Komora, koja predstavlja više od stotinu tisuća gospodarstvenika, trebala preuzeti značajniju ulogu u oporavku i razvoju gospodarstva, a da će u ministarstvima koje oni vode imati svu potrebnu podršku.Izvor i foto: HGK

Rekordna turistička 2015., tijekom prosinca najviše turista u Zagrebu

Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, 2015.godine odmaralo se 14 milijuna i 150 tisuća gostiju, što je 8,3 posto više nego u 2014.godini.Te je ostvareno 78 milijuna i 569 tisuća noćenja, što je 6,8 posto više nego u 2014.godini. Od toga je stranih turista 12 milijuna i 737 tisuća (plus 8,08%), koji su ostvarili 71,5 milijun noćenja (plus 6,6%) te domaćih milijun i 412 tisuća (plus 10,3%) koji su ostvarili više od 7 milijuna noćenja (plus 8,5%). - Osam posto više ostvarenih noćenja i više od 10 posto više dolazaka pokazuje oporavak domaćeg tržišta, što me iznimno veseli. Izvrstan rezultat u prošloj godini svakako je rezultat dobrog rada privatnog, ali i javnog sektora, sinergije u našim aktivnostima, povećanju investicija, te dobrih marketinških aktivnosti. U prošloj godini domaći turist je po dolascima na drugom, odnosno po broju ostvarenih noćenja na trećem mjestu - naglasio je ministar turizma Darko Lorencin.  Najviše noćenja u 2015.godini bilježimo u Istri u kojoj je ostvareno ukupno 23 milijuna i 600 tisuća noćenja (plus 5,95%).Najviše ostvarenih noćenja je s područja Njemačke (16,73 milijuna, plus od 6,6 posto), Slovenije (više od 8 milijuna, plus 4,6 posto), Austrije (oko 6,5 milijuna, plus 8 posto), Češke ( 5 milijuna, plus od 3,83 posto), Italije (4,97 milijuna, plus od 7 posto), Poljske (4,5 milijuna, plus od 4,8 posto), Slovačke (2,7 milijuna, plus 5,63 posto), Ujedninjene K. (2,6 milijuna, plus 14,28 posto), Nizozemske (2,5 milijuna, plus 3 posto), Mađarske (2,47 milijuna, plus 15,5 posto).U prosincu 2015.godine u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 181,5 tisuća gostiju, koji su ostvarili 452,5 tisuća noćenja, što predstavlja poraste od 16 posto u dolascima, odnosno od 14,4 posto u noćenjima u usporedbi s prosincem 2014. godine.Tijekom prosinca najviše se turista odmaralo u Gradu Zagrebu – 68 tisuća i 973 (plus 22,4%), te je ostvareno 123 tisuće i 140 noćenja ( plus 20,5%). U prosincu je najviše noćenja ostvareno s tržišta Italije, Austrije, Njemačke, Slovenije, BiH, SAD, Srbije, Koreje, Ujedninjene K., Francuske i Mađarske.

 
Božićni barometar: Hrvati peti po potrošnji u Europi i svijetu

Božićni barometar: Hrvati peti po potrošnji u Europi i svijetu

Pitate li se kolika će biti blagdanska potrošnja u odnosu na raspoloživi dohodak kućanstava u Hrvatskoj?Prema istraživanju Ferratum grupe, Hrvati će biti peti na ljestvici potrošačkih zemalja. Hrvati će tako tijekom blagdana potrošiti 26,4 % svojih ukupnih mjesečnih primanja s kojima raspolažu, na stvari potrebne za Božić dok će primjerice Englezi na blagdane potrošiti čak 38,5 % svojih mjesečnih primanja. Najviše novaca potrošit ćemo na knjige, glazbu, elektroniku, igre i dječje igračke te - alkohol. Upitani hoće li ove godine za blagdane potrošiti više ili manje novaca nego proše godine, 64,6 % ispitanika odgovorilo je – isto kao i prošle godine, 20 % potrošit će manje nego prošle godine, a 15,4 % potrošit će više u odnosu na godinu prije. U istraživanju vezanom na online kupovinu tijekom 2015.godine, samo 13,3 % Hrvata obavlja svoj shopping na webu, čime smo daleko ispod europskog i svjetskog prosjeka. Čak 38,9 % Engleza kupuje online, a za njima i 31,6 % Njemaca te 27,2 % Nizozemaca. Istraživanje je provedeno za aktivne korisnike Ferratum Grupe u 21 zemalja diljem Europe i zemlje Commonwealtha, kao web anketa sa standardiziranim upitnikom za sve lokacije. Prihodi su obračunati u domaćoj valuti, a statistike o Božićnoj konzumaciji izračunate su kao omjer mjesečno raspoloživog dohotka u svakoj zemlji, tako i Hrvatskoj. Raspoloživi prihodi i kupovna snaga pojedinaca temelje se na podacima Svjetske banke. U anketi je sudjelovalo 14.205 kućanstava. Ispitanici su osobe dobi između 21 i 65 godina, od čega 57 % čine žene.

Poreznici kreću u pojačane kontrole svega - od kafića do sajmova

Poreznici kreću u pojačane kontrole svega - od kafića do sajmova

Službenici Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave i Carinske uprave provodit će pojačane nadzore u razdoblju od 27. do 28. studenog kod poreznih obveznika koji obavljaju djelatnost trgovine na malo.Radi se o trgovini na štandovima i tržnicama, taxi službe te pripreme i usluživanja hrane i pića (restorani, picerije, slastičarne, kafići i sl.).Također, u sklopu redovnih nadzornih aktivnosti ovlašteni službenici Ministarstva financija – Porezne uprave provoditi će pojačane nadzore od 3. do 5. prosinca kod poreznih obveznika koji obavljaju prigodnu prodaja u zatvorenim prostorima i na otvorenom (trgovine, sajmovi, tržnice i sl.). Ovlašteni službenici Porezne uprave će samostalno, ali i u suradnji s drugim nadzornim službama, kroz organizirane zajedničke akcije, tijekom cijele 2015. godine obavljati nadzore primjene odredaba Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. - Pozivamo sve građane kao i pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost da prijave sve nepravilnosti s kojima se susreću putem besplatnog telefona 0800-1001, web servisa „Pišite nam“ http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Pisite-nam.aspx  ili dolaskom u lokalnu ispostavu Porezne uprave - poziv je iz Porezne uprave.

Stotine Međimuraca mogu tražiti povrat novca od Ljubljanske banke

Slovensko ministarstvo finacija je u dnevnim novinama u Hrvatskoj i BIh objavilo poziv deviznim štedišama Ljubljanske banke da od 1. prosinca počnu ulagati podneske za povrat stare devizne štednje koja im nije bila dostupna od raspada nekadašnje SFRJ. Hrvatski štediše po svemu sudeći prve će doći na red za isplatu, javlja index.hr.Zahtjevi za povrat štednje primat će se od 1. prosinca ove do 31. prosinca 2017. godine, a javni poziv i detalji o načinu prijave i verifikaciji zahtjeva mogu se naći i OVDJE.Riječ je o sredstvima koje je Slovenija dužna vratiti prema lanjskoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.Računa se da je u Hrvatskoj negdje oko 130.000 štediša koji mogu predati zahtjev, a i više stotina Međimuraca imalo je račune u Ljubljanskoj banci te ostvaruju pravo na povrat novca.Slovenska vlada ocjenjuje da će za podmirenja svih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije biti potrebno ukupno 385 milijuna eura.

 
Prijevoznici od buduće Vlade traže uvjete za bolje poslovanje

Prijevoznici od buduće Vlade traže uvjete za bolje poslovanje

U organizaciji Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika 19. listopada u Varaždinu je održana konferencija za medije na kojoj su predsjednik Udruge Dragutin Kranjčec te članovi Upravnog odbora Vladimir Jurčec i Darko Vukadinović iznijeli zahtjeve hrvatskih cestovnih prijevoznika koje upućuju budućoj Vladi. U ovome kritičnome trenutku za hrvatsko gospodarstvo cestovni prijevoznici su suočeni s nizom problema, a koji prouzrokuju nekonkurentnost, gubitak poslova te u konačnici i gubitak proizvodnosti. Naglašeno je da cestovni prijevoz čini znatan dio hrvatskog gospodarstva, preko poslovnih subjekata, pa sve do zaposlenih i njihovih obitelji. Nužno je promptno reagirati i upoznati buduću Vladu s aktualnom situacijom. Na žalost, znakovit je neodaziv predstavnika političkih stranaka, koji su također bili pozvani na ovu konferenciju, obzirom da se upravo od njih očekuje suradnja i izravna uključenost.Između ostalog traže da se zakoni pišu u Ministarstvu prometa, a ne u MUP-u te da se ponovo oformi, pri tom ministarstvu, Uprava cestovnog prometa.Traže i mogućnost uvoza radane snage, povrat dijela trošarina, ukidanje preventivnih tehničkih pregleda, poticaj za kupnju ekoloških vozila te još neke stvari.

Stavite svoja dugovanja pod kontrolu

Stavite svoja dugovanja pod kontrolu

Saša Stubičar je mobilni bankar - kreditni specijalist s desetogodišnjim iskustvom na području bankarstva i osiguranja. Predstavlja tvrtku Pro savjetovanje na području sjeverne Hrvatske donoseći novi pristup bankarstvu, odnosno savjetovanju pri realizaciji kredita u bankama. U narednom periodu objavljivat će kratke kolumne, kako bi vjernim čitateljima kroz aktualne teme približili osnove bankarstva i osobnih financija.Pritisnuti financijskom krizom, u statistikama (ne)urednosti vraćanja kredita Hrvati su dosegli gornju granicu izdržljivosti. Percepcija javnosti je da jako puno građana ne vraća kredit, pa se često iznenadimo da je „tek“ oko 9% stambenih i malo više od 12% gotovinskih kredita građanima neuredno ili nenaplativo.  Iako su te brojke danas do četiri puta veće nego u pretkriznim godinama, čini se da je i po tom pitanju „dno“ ipak dosegnuto i da se dalje neće puno povećavati broj neurednih kredita. Obiteljski problemi zbog kreditaMeđutim, oni koji već godinama trpe, a ne vide rješenje na vidiku postaju, na žalost, dio druge negativne statistike - zdravstvene. Sve više nam se klijenata obraća za pomoć pri rješavanju nagomilanih dugova, jer su upali u spi- ralu „krpanja“ jednog kredita drugim i tako došli u situaciju da ne mogu realizirati kredit kojim bi sva dugovanja uspješno zatvorili. Ako se ne uhvate ozbiljno u koštac s rješavanjem, financijski problem osim na dužnika počinje djelovati i na njegovu obitelj, te često prerasta u zdravstveni problem.Ovom prilikom savjetujemo da čim dođete u situaciju da imate 2-3 kredita, da nam se javite, jer je to vrijeme za podizanje održivog kredita kojim se zatvaraju postojeća dugovanja.Prečesto svjedočimo javljanju klijenata tek nakon par godina u kojima nisu ništa poduzeli da svoja zaduženja konsolidiraju i da si ne dozvole dospijevanje na „crne liste neurednih dužnika“. Važno je imati urednu kreditnu povijestKreditni registar koji vodi HROK je baza informacija o kreditnim zaduženjima u hrvatskim bankama. Kreditno izvješće sadrži podatke o iznosima i urednosti  vraćanja vaših kredita, odobrenih prekoračenja po tekućim računima i drugim obvezama, te jeste li nekome jamac/sudužnik.U praksi, Kreditno izvješće je prvo što banka provjerava i vrednuje pri procjeni vaše kreditne sposobnosti, pa je presudno da se iz njega iščitava da ste uredni u podmirivanju svojih obveza. Kada se obveze neredovito izvršavaju, pa se takav slučaj ponavlja na više kredita i drugih obveza, to će gotovo onemogućiti podizanje sljedećeg kredita. Ne obilazite bankeVažno je i ne „isprobavati“ više banaka sa zahtjevima za kredit, jer se i to bilježi, pa uz neurednu kreditnu povijest, sljedeća banka neće htjeti odobriti kredit, kada vidi da vas je netko već odbio. Jedna od glavnih prednosti kreditnih specijalista-posrednika jest na jednom mjestu imati mogućnost procjene kreditne sposobnosti za veliki broj banaka, što vam garantira značajnu uštedu vremena. Bolja početna analiza kreditne povijesti, uz koju ste sigurniji da smo odabrali banku koja će vam odobriti kredit i stručno vodstvo od upoznavanja do isplate kredita u banci, garancija su izbjegavanja čestih scenarija opisanih u ovom članku.   S poštovanjem, vaš kreditni specijalist, Saša Stubičar, Pro savjetovanje S povjerenjem nas kontaktirajte na 099/4540-890 ili www.progrupa.net

U devet mjeseci 2015. ostvaren turistički promet kao u cijeloj 2014.

Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu u razdoblju od siječnja do rujna 2015. godine, broj ostvarenih noćenja premašio je broj noćenja u čitavoj 2014. godini.Tako je u navedenom periodu ostvareno 75 milijuna i 674 tisuće noćenja, što je porast od 7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a porasti se bilježe i u dolascima kojih je bilo 13 milijuna i 133 tisuće, što je rast od 8,4 posto. I dalje se najveći udio u noćenjima ostvaruje u Istri, odnosno 30 posto ukupnih noćenja. Tako je u Istri u prvih devet mjeseci ostvareno 23 milijuna i 25 tisuća noćenja, što je porast od 6 posto, odnosno 3 milijuna i 389 tisuća dolazaka, što je porast od 8,6 posto. Sljedeća po udjelu u noćenjima je Splitsko–dalmatinska županija s 18,7 posto. U toj je županiji ostvareno 14 milijuna i 157 tisuća noćenja, što je porast od 8,95 posto te je ostvareno 2 milijuna i 442 tisuće dolazaka, što je porast od 9,2 posto. Na Kvarneru se ostvaruje 16,83 posto ukupnih noćenja, odnosno u prvih devet mjeseci 2015. ostvareno je 12 milijuna i 734 tisuće noćenja (porast od 8 posto) te 2 milijuna i 304 tisuće dolazaka (porast od 9,3 posto). Slijedi Zadarska županija u kojoj je ostvaren udio od 13,85 posto u ukupnim noćenjima. U brojkama je to 10 milijuna i 479 tisuća noćenja (porast od 6,4 posto) i 1 milijun i 467 tisuća dolazaka (porast od 5,5 posto). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji udio u noćenjima iznosi 8,33 posto, odnosno ostvareno je 6 milijuna i 304 tisuće noćenja (porast od 4,3 posto) te 1 milijun i 363 tisuće dolazaka (porast od 6,8 posto). U Šibensko-kninskoj županiji ostvari se 7,22 posto ukupnih noćenja, točnije 5 milijuna i 463 tisuće (porast od 5,8 posto) te 840 tisuća dolazaka (porast od 5,5 posto). U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 2,84 posto svih noćenja, točnije 2 milijuna i 149 tisuća (porast od 8,5 posto) te 536 tisuća noćenja (porast od 10,4 posto). U Gradu Zagrebu ostvareno je 1,8 posto svih noćenja, odnosno 1 milijun i 362 tisuće noćenja, što je najveći porast od 13 posto, te 792 tisuće dolazaka, što je porast od 12,7 posto. U razdoblju od siječnja do rujna najviše noćenja turista ostvarili smo s tržišta Njemačke (16 milijuna noćenja, udio od 21 posto, porast od 6,7 posto), Slovenije (8 milijuna noćenja, udio od 11 posto, porast od 5 posto), Austrije (6,2 milijuna noćenja, udio od 8,3 posto, porast od 8,2 posto), Češke (5 milijuna noćenja, udio od 6,7 posto, porast od 4,1 posto), Italije (4,8 milijuna noćenja, udio od 6,4 posto, porast od 7,6 posto), Poljske (4,5 milijuna noćenja, udio od 6 posto, porast od 5,4 posto), Slovačke (2,7 milijuna noćenja, udio od 3,6 posto, porast od 5,9 posto), Nizozemske (2,5 milijuna, udio od 3,3 posto, porast od 3,2 posto), Ujedinjenog K. (2,45 milijuna noćenja, udio od 3,2 posto, porast od 15 posto)  te Mađarske (2,4 milijuna noćenja, udio od 3,2 posto, porast od 16,35 posto). „Ovo je fantastičan rezultat postignut sinergijom sektora te učinkovitim mjerama u promociji naše zemlje kao turističke destinacije. Svakako su odličnom rezultatu pridonijele i investicije u hotelski sektor te 20 novih hotela koji su otvorili svoja vrata turistima ove godine, ali i brojne atrakcije i dodatni sadržaji u koje je ove godine uloženo. Ovakav rezultat predviđen je Strategijom razvoja turizma do 2020. godine te je ovo dokaz njezine uspješne primjene i razvoja turizma. No, prije svega ovo je uspjeh cijelog sektora – svih ljudi koji čine naš turizam, hotelskih kuća, obiteljskog smještaja, malih i obiteljskih hotela, turističkih agencija, te turističkih zajednica“, naglašava ministar turizma Darko Lorencin. Rujan u porastu preko 10 posto – Hrvatska 365 daje rezultate U mjesecu rujnu ostvareni su porasti turističkog prometa u svim županijama. Ukupno gledajući, u rujnu je zabilježeno 1,6 milijuna dolazaka i 9,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od čak 11 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima. „Ovi odlični rezultati ostvareni u mjesecu rujnu jasan su pokazatelj kako je turistička sezona u Hrvatskoj sve dulja, odnosno kako sam mjesec rujan sve više ulazi u glavni dio sezone. Upravo je produljenje sezone jedan od temeljnih ciljeva naših razvojnih strategija te nas ovi rezultati dodatno vesele jer ukazuju na činjenicu da smo na pravom putu u smislu kvalitetnog razvoja hrvatskog turizma. Turizam je izuzetno važan sektor za Hrvatsku od kojeg velika očekivanja ima cjelokupna zajednica, a osobno mi je vrlo drago što smo već u prvih devet mjeseci premašili rezultate iz prošle godine“, naglasio je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić.Istra je i u mjesecu rujnu vodeća po udjelu u ukupno ostvarenim noćenjima s 33 posto, odnosno u toj je županiji ostvareno 3 milijuna i 164 tisuće noćenja (porast od 9 posto) te 398 tisuća dolazaka (porast od 12 posto). Sa 20 posto udjela slijedi Splitsko–dalmatinska županija s 1 milijun i 963 tisuće ostvarenih noćenja (porast od 12,44 posto) te 320 tisuća dolazaka (porast od 11 posto). Na Kvarneru je ostvaren udio od 15,65 posto u ukupnim noćenjima, odnosno 1 milijun i 504 tisuće noćenja (porast od 16,6 posto)  te 260 tisuća noćenja (porast od 14 posto). U Zadarskoj županiji ostvareno je 1 milijun noćenja (porast od 9,4 posto) te 145 tisuća dolazaka (porast od 8 posto). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 930 tisuća noćenja (porast od 4,3 posto) te 207 tisuća dolazaka (porast od 8,45 posto). U Šibensko–kninskoj županiji ostvareno je 647 tisuća noćenja (porast od 6 posto) te 105 tisuća dolazaka (porast od 10,6 posto). U Gradu Zagrebu u rujnu je ostvareno gotovo 200 tisuća noćenja (porast od 12 posto) te 119 tisuća dolazaka (porast od 9,7 posto), dok je u Ličko-senjskoj županiji u rujnu ostvareno 198 tisuća noćenja (porast od 11 posto) te 59 tisuća dolazaka (porast od 10 posto). U rujnu smo ostvarili najviše noćenja s tržišta Njemačke (3 milijuna noćenja u rujnu, porast od 6,6 posto), Austrije (986 tisuće noćenja, porast od 26 posto), Slovenije (689 tisuća noćenja, porast od 12,2 posto), Češke (601 tisuća noćenja, porast od 5 posto) te Poljske (528 tisuća noćenja, porast od 7,7 posto). Također, u rujnu se bilježi veliki rast i s tržišta BiH (133 tisuće noćenja, porast od 26,6 posto) i Srbije (62 tisuće noćenja, porast od 21 posto), dok s dalekih tržišta izdvajamo rezultate s tržišta Kanade (47 tisuća noćenja, porast od 16 posto), SAD-a (141 tisuća noćenja, porast od 22 posto) i Kine (18 tisuća noćenja, porast od 40 posto). Izvor i foto: Ministarstvo turizma

 
Evo koje sve promjene donosi novi Stečajni zakon!

Evo koje sve promjene donosi novi Stečajni zakon!

S 1. rujnom na snagu stupa i novi Stečajni zakon. On donosi brojne novine u izmjeni predstečajnog i stečajnog postupka. Zbog problema s uvođenjem stečajnih postupaka, nove zakonske odredbe omogućuju učinkovitije rješavanje problema insolventnosti.Pravne osobe koje su u blokadi duže od 120 dana, a takvih je gotovo 20 tisuća, automatizmom će u stečaj, neisplata plaća dulje od tri mjeseca razlog je za pokretanje stečaja, a stečajni i predstečajni postupci odvijat će se na sudovima, neke su od novina novog Stečajnog zakona koji na snagu stupa 1. rujna. Kako se radi o velikom broju tvrtki za koje bi Fina automatski trebala pokrenuti stečaj, novi zakon regulira i koje će od njih prve u taj proces.Krenut će se s tvrtkama koje nemaju zaposlenih i koje su u blokadi dulje od tisuću dana, potom onima u blokadi od 360 do tisuću dana, a nakon toga dugotrajno blokirane tvrtke koje imaju zaposlene. U novi su zakon ugrađene i odredbe o predstečajnim nagodbama koje će se također ubuduće odvijati na sudu, dok će Fina u tom postupku imati ulogu tehničke pomoći sudovima.Novina je i ponovno vraćanje u zakon instituta stečajnog plana, odnosno mogućnosti nastavka obavljanja djelatnosti dužnika.Stečajni zakon promjene donosi i kod prodaje imovine u stečaju u najviše četiri kruga, a koji se moraju odviti u roku od godine dana. Zanimljivo je da ovaj novi zakon donosi članke prema kojima se za pokretanje stečaja odgovornima, osim direktora, smatraju i članovi nadzornih odbora ili vlasnici, kojima Fina, kada pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja, ako ga sami nisu pokrenuli.

Ima i toga: Hrvat lani zaradio 7,7 milijuna kuna

Ima i toga: Hrvat lani zaradio 7,7 milijuna kuna

Porezna uprava objavila je da je do 14. kolovoza obradila 58 posto poreznih prijava za prošlu godinu, pojavili su se prvi rekorderi među radnicima, i to po iznosu dohotka koji su lani primili od svojih poslodavaca. Kako piše 24 sata, za sada najveći dohodak koji je netko primio premašuje 7,7 milijuna kuna, no slijede ga drugorangirani s 5,4 milijuna i trećerangirani s 3,9 milijuna kuna dohotka.Iz Porezne uprave nisu htjeli dati podatke o tome kakve poslove rade ovi najplaćeniji radnici, niti iz kojeg su grada.A među top deset najplaćenijih radnika u prošloj godini, ni jedan nije imao dohodak manji od 2,3 milijuna kuna. Naravno, treba imati na umu da je dohodak ono što dobijete prije nego platite porez i prirez, na koji, ovisno o gradu gdje živite, može otpasti i 40 posto dohotka.

Prosječna plaća u Hrvatskoj 5.810 kn, 30 posto viša nego u Međimurju

Podsjetimo, prosječna plaća u Međimurju u prošloj 2014. godini iznosila je 3.922 kune, a 2013. godine 3.846 kuna, što znači da je prosječna plaća kod nas čak 30 posto manja nego u prosjeku u državi. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj ove godine iznosila je 5.810 kuna, prvi je podatak o prosječnoj neto plaći za lipanj objavio je Državni zavod za statistiku početkom ovoga tjedna. Usporedba sa mjesecom prije pokazuje da je prosječna plaća za lipanj bila za 131 kunu ili nominalno za 2,3 posto veća u odnosu na onu isplaćenu za svibanj.Na godišnjoj razini pak, u usporedbi sa prosječnom neto plaćom isplaćenom za lipanj 2014. godine, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za ovogodišnji lipanj veća je za 4,5 posto ili za 252 kune. Prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za ovogodišnji lipanj iznosila je pak 8.207 kuna ili gotovo 1.100 eura. U odnosu na mjesec prije to je više za 190 kuna ili za 2,4 posto. Prema prosječnoj bruto plaći za lipanj prošle godine prosječna je bruto plaća za isti mjesec ove godine veća za 2,3 posto ili za 183 kune. I dok se mnogi pitaju kako je Državni zavod za statistiku došao do tako visoke brojke za hrvatske plaće, u Međimurju su ne samo brojke, već i realna stvarnost kada su mjesečna primanja zaposlenih posebice u privatnom sektoru, puno turobniju. Podsjetimo, prosječna plaća u Međimurju u prošloj 2014. godini iznosila je 3.922 kune, a u 2013. godini 3.846 kuna, što znači da je prosječna plaća kod nas čak 30 posto manja nego u prosjeku u državi. Također, njezin rast je iz godinu u godinu uglavnom simboličan, a ne kako bi se očekivalo s obzirom na opću razvijenost našega kraja - progresivan. Također, veliki broj naših ljudi zaposlenih u Međimurju dobiva plaću između minimalca tj. 2.500 i 3.000 kn, jer radi na nisko plaćenim poslovima poput tekstilne industrije i uslužnih djelatnosti, dok prosjek diže uglavnom manjina zaposlenih u javnom sektoru, financijskim ustanovama i tvrtkama koje isplaćuju iznadprosječne međimurske plaće poput metaloprerađivačke. Stoga nije čudno da je u Međimurju sve više onih u najboljim životnim godinama između 30 i 45, koji se zbog plaća nedostojnih za normalan život u našem kraju, sve više odlučuju za migrantsko zapošljavanje ili odlazak u Austriji ili Njemačku ili pak nažalost ekonomsku emigraciju, odnosno trajni odlazak iz rodnoga kraja u prekomorske zemlje, a to je najčešće Kanada.

 
Nedavno izglasan Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donosi novosti

Nedavno izglasan Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donosi novosti

U srijedu 15. srpnja 2015. godine, Hrvatski sabor donio je novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, čiji je predlagatelj Ministarstvo turizma. Novine u odnosu na važeći zakon su vezane uz pružanje usluga u ugostiteljskoj djelatnosti te se omogućuje ugostiteljima pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, studio apartmanima i kućama za odmor, ne samo u poslovnim već i u stambenim prostorima.Zatim se privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućava pružanje usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta.Nadalje, utvrđuje se minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, uz mogućnost njegovog produženja od strane jedinica lokalne samouprave te propisuje obveza da ugostitelj ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj obrazovanja.- Vjerujem kako će usvojene izmjene koje smo pripremali dugo i sistematično donijeti dodatni poticaj za rad u turizmu, odnosno omogućiti svim turističkim subjektima jednostavnije, transparentnije i kvalitetnije poslovanje koje će u konačnici doprinijeti i kvaliteti turizma u Hrvatskoj - kazao je ministar turizma Darko Lorencin.Novinama Zakona osniva se Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu kojim će biti obuhvaćeni svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu i obiteljsko poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge. Izvor: ludbreg.hr

Tvornica Kircek iz Ljubeščice novi dobavljač za Ikeu

Tvornica Kircek iz Ljubeščice novi dobavljač za Ikeu

Tvornica Kircek iz Ljubeščice, u Varaždinskoj županiji, novi je dobavljač tvrtke Ikea. Oni će za od rujna za Ikeu, za hrvatsko i europsko tržište proizvoditi, tzv. hammarp kuhinjske radne ploče od pune hrastovine.Ovo je druga domaća tvrtka koja počinje raditi za Ikeu. Pionir je bio virovitički Tvina.U Ikei Hrvatska i dalje su u potrazi za domaćim dobavljačima.

Varaždinci imaju najniže plaće u državi, odmah iza njih Međimurci

Prema godišnjem istraživanju o zaposlenima i isplaćenoj plaći prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2013. iznosila je 5 507 kuna, a bruto plaća 7 926 kuna. Najveća neto plaća u pravnim osobama za 2013. isplaćena je u Gradu Zagrebu i iznosila je 6 437 kuna, a najmanja u Varaždinskoj županiji i iznosila je 4 429 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međimurska prosječna neto plaća lani je 4 460, a to je bruto 6 117 kuna. To znači da odmah nakon Varaždinaca najlošije su plaćeni Međimurci. Županije na sjeveru Hrvatske općenito rijetko prolaze prosjek od 5 000 kuna.U Hrvatskoj je na dan 31. ožujka 2014. bilo zaposleno kod pravnih osoba 1 009 841 osoba. U Međimurskoj županiji istog je datuma bilo zaposleno 27 551, a najviše njih u prerađivačkoj industriji - 12 274.

 
Znate li koliko su lani pivovare zaradile na ljubiteljima piva?

Znate li koliko su lani pivovare zaradile na ljubiteljima piva?

U povodu Međunarodnog dana piva (5. kolovoza), FINA je objavila rezultate poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva u 2014. godini. Najveći ostvareni ukupni prihod u djelatnosti proizvodnje piva iskazalo je društvo ZAGREBAČKA PIVOVARA d.o.o., u iznosu od 914,1 milijun kuna. Na drugom je mjestu po ostvarenim ukupnim prihodima sa 695,2 milijuna kuna društvo HEINEKEN HRVATSKA d.o.o. koje je iskazalo pozitivan rezultat poslovanja u 2014. godini, i to u iznosu od 112,1 milijun kuna.Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u 2014. godini poslovalo je 32 poduzetnika kod kojih je bilo registrirano 1.503 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 2 posto.U 2014. godini poduzetnici u djelatnosti proizvodnje piva iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat (298,8 milijuna kuna), unatoč smanjenju neto dobiti za 40 posto, u odnosu na prethodno razdoblje te je, od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti, s dobitkom poslovalo njih 53,1 posto. Ukupan prihod poduzetnika promatrane djelatnosti ostvaren u 2014. godini iznosio je 2,1 milijardu kuna, što je smanjenje za 11,9 posto, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 8.812 kuna, što je za 0,9 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 80,6 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (4.878 kuna).

Porezna se protiv sive ekonomije bori nagradnom igrom

Porezna se protiv sive ekonomije bori nagradnom igrom

Porezna uprava nastavlja borbu protiv sive ekonomije i to nagradnom igrom. - Ne dozvolite da svakog dana pošteno odvajate dio teško zarađenog novca za sigurniju zajedničku budućnost, a da pojedini obveznici fiskalizacije taj novac zadržavaju samo za sebe!  - poručuju iz Porezne.Tražite i skupljajte račune pri svakoj kupnji te zaigrajte novu nagradnu igru Porezne uprave „Traži račune i ulovi kune“! Ukupno će imati četiri kola. Trajat će od 1. kolovoza 2015. do 08. travnja 2016. godine. Za sudjelovanje je potrebno skupiti 20 računa i poslati ih na adresu Hrvatska Lutrija, p.p. 493, 10001 Zagreb, uz naznaku „Za nagradnu igru Traži račune i ulovi kune!“. Svako kolo dijelit će se nagrade na potrošačkoj kartici HPB-a u vrijednosti 7.500, 10.000, 15.000, 25.000 kuna ili ljetovanje u 2016. godini. Osim građana koji u suzbijanju iste sudjeluju traženjem i sakupljanjem računa, i inspektori Porezne uprave nastavljaju sa nadzorom obveznika fiskalizacije. U cijeloj Hrvatskoj, posebno na Jadranu, 7 dana u tjednu, 24 sata dnevno. Od sada i uz pomoć mobilne aplikacije posebno osmišljene za potrebe nadzora. Inspektori doslovno mogu sjesti na terasu nekog kafića ili restorana te putem mobitela uživo pratiti koliko se pića ili hrane izdaje i koliko se zaista registrira u kompleksnom sustavu fiskalizacije. Obzirom da danas većina građana posjeduje pametni telefon, bit će teško razlikovati gosta od inspektora. Ta bi aplikacija trebala biti još jedan od korisnih alata u sustavu nadzora fiskalizacije, koja će zaživjeti već ovog vikenda.

Financijski isplativija nabava strojeva za hrvatske tvrtke

Surplex je tvrtka koja je prepoznala potencijal tržišta rabljenih strojeva i pogodnosti koje on donosi korisnicima, te od 1999. godine nudi usluge posredovanja pri trgovini, administrativnih rješenja i usluga preseljenja i demontaže. Obnova pogona ili pokretanje industrijske proizvodnje financijski i logistički promatrano je složen proces. Potrebno je detaljno nadziranje od kupnje ili prodaje stroja, njegovog premještanja, sastavljanja do rješavanja potrebne dokumentacije. Uzimajući u obzir iznos novca koji je potrebno odvojiti za kupnju novog stroja, dolazi se do zaključka da u današnje vrijeme tvrtke često nemaju takve financijske mogućnosti. Zbog manjih financijskih opterećenja, ali pod uvjetom vrlo velikog stupnja očuvanosti i kvalitete, tvrtke se odlučuju na kupnju rabljenih pogona ili strojeva. Surplex je tvrtka koja je prepoznala potencijal tržišta rabljenih strojeva i pogodnosti koje on donosi korisnicima, te od 1999. godine nudi usluge posredovanja pri trgovini, administrativnih rješenja i usluga preseljenja i demontaže. Također, uspostavlja transparentno tržište te otvara vlastiti portal koji objedinjuje ponudu i potražnju iz cijelog svijeta. Portal je karakteriziran jednostavnošću, transparentnošću i dinamičnošću, te je uz nekoliko klikova mišem moguće obaviti kupnju ili prodaju vlastitog stroja. Od ove godine tvrtka je proširila svoje poslovanje i na hrvatsko tržište. Poduzetnicima i obrtnicima dostupan je portal surplex.com na hrvatskoj jeziku kojeg mjesečno posjeti više oko 200.000 posjetitelja iz 150 svjetskih zemalja. Koncept poslovanja tvrtke Surplex temeljen je na različitim mehanizmima trgovine. Platformom temeljenom na B2B modelu, Surplex u ponudi ima različite mehanizme ugovaranja kupnje i prodaje. Kod aukcija tvrtka nudi dvije mogućnosti: online aukcije i aukcije uživo. Aukcija uživo od klijenta zahtijeva prisutnost na licu mjesta. Može se obaviti pregled stroja, vidjeti njegov rad i sl. Kod online aukcija, platforma i aplikacije omogućavaju da klijent sve prethodno navedene stavke vidi na svom računalu ili pametnom uređaju. Ova vrsta aukcija ne zahtjeva fizičku prisutnost te je korisniku omogućeno istodobno sudjelovanje na više aukcija uz uštedu financijskih sredstava koje bi morao potrošiti na putovanja ili obilaske u slučaju da na aukciji sudjeluje uživo. Ovisno o specifičnosti robe koja se prodaje, tim stručnjaka uvijek je na raspolaganju kako bi klijentima pomogao odabrati najoptimalniji način. Kod ugovaranja trgovine, posebno se strukturira ugovor u svrhu reguliranja troškova korištenja platforme. Educirano osoblje uvijek je na raspolaganju za savjete. U slučaju da je klijentu hitno potreban novac, Surplex u takvim slučajevima nudi usluge otkupa stroja. Klijentu se odmah isplaćuje novac dok se vlasništvo i briga oko stroja prenose na Surplex. S obzirom na financijsku krizu i otežano poslovanje, mnoge tvrtke su se našle u stečaju. Kod takvih slučajeva, Surplex u ponudi ima i uslugu organiziranja stečajnih aukcija. Tvrtke u stečaju nemaju likvidnosti za povrat duga, no financijska sredstva su im vezana uz imovinu. Surplex sa svojim iskustvom u organiziranju stečajnih aukcija pomaže tvrtki da pretvori imovinu u novac. Stečajnu aukciju, ovisno o željama klijenta, moguće je provesti online ili uživo. Na portalu Surplex.com moguće je pronaći razne strojeve i alate renomiranih proizvođača u očuvanom stanju i po povoljnoj cijeni. Rabljeni strojevi i online aukcije glavne su aktivnosti tvrtke Surplex, a ove i ostale usluge koje Surplex nudi karakterizirane su visokim stupnjem profesionalnosti i transparentnosti te iznimnom brigom za klijenta. Takav način poslovanja i nuđenja usluga su prepoznale međunarodne korporacije poput ABB-a, Bayera, Daimlera, Lindea, ThyssenKruppa te su iste odlučile povjeriti brigu nabave ili prodaje svojih pogona, strojeva i industrijskih alata tvrtki Surplex.

 
Porezna zatvorila 7 posto obveznika zbog neizdavanja računa

Porezna zatvorila 7 posto obveznika zbog neizdavanja računa

​Kao što je Porezna uprava već najavila pojačani nadzori obveznika fiskalizacije krenuli su 15. lipnja a trajat će do 15. rujna 2015. godine. Nadzori će se provoditi kod svih poreznih obveznika koji posluju s gotovinom, posebno na jadranskoj obali ali i na teritoriju cijele Republike Hrvatske. Nadzorom su obuhvaćeni prije svega neuredni porezni obveznici,  koji za razliku od velike većine, ne poštuju pozitivne propise RH i novac namijenjen Državnom proračunu zadržavaju za sebe.- Obzirom na moderan sustav fiskalizacije koji se stalno nadograđuje, Porezna uprava je u mogućnosti pratiti svakodnevne poslovne navike poreznih obveznika. Dobre, ali i one loše. Nadzori se sada mogu obavljati ciljano, s još većom učinkovitošću. Novi sustav otkriva i najmanje nepravilnosti u poslovanju obveznika fiskalizacije, stoga ih se sve veći broj i otkriva. Vrijeme prilagodbe odavno je prošlo, zato se ni najmanje nepravilnosti neće tolerirati. U razdoblju od 15. do 30. lipnja obavljeno je 625 nadzora obveznika, a kod čak 24 posto utvrđene su nepravilnosti po osnovu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Kod 7 posto porezna obveznika izrečene su mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti zbog neizdavanja računa i neplaćanja iskazanih poreznih obveza u ostavljenom roku - objašnjeno je na internetskim stranicama Porezne uprave.

Poduzetnički impuls nudi potpore od 30.000 do 400.000 kuna

Poduzetnički impuls nudi potpore od 30.000 do 400.000 kuna

Ministarstvo poduzetništva i obrta u sklopu programa „Poduzetnički impuls - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2015. godinu“ unutar sljedećih mjesec dana pokreće drugi krug prijava na natječaje za dobivanje bespovratnih potpora. U sklopu „Poduzetničkog impulsa 2015“, objavljen je drugi krug natječaja za dodjelu potpora koji obuhvaća ulaganja u proizvodnju i jačanje uslužnih djelatnosti. Najniži iznos potpore je 30.000,00 kuna, a najviši 400.000,00 kuna. Ciljevi ovog poziva su unapređenje i širenje proizvodnje, jačanje i modernizacija tehnološke baze, poboljšanje i modernizacija usluga, poticanje poduzetništva ciljnih skupina (žene poduzetnice, poduzetnici početnici, nacionalne manjine, osobe s invaliditetom i poduzetnici u potpomognutim područjima), te otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih. Proizvodnja i prerađivačka industrija U programu poticanja proizvodnje, projekte mogu prijaviti mala i srednja poduzeća koji su prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD2007 registrirani za područje C (Prerađivačka industrija), Odjeljak 10-32.Prihvatljivi troškovi: •    modernizacija proizvodnog procesa•    nabava strojeva, postrojenja i opreme•    nabava mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata•    ostali troškovi namijenjeni povećanju proizvodnih kapaciteta•    troškovi namijenjeni ekološki prihvatljivijoj i energetski učinkovitijoj proizvodnji Dodatne projektne aktivnosti: •    troškovi prilagodbe poslovnog prostora za osobe s invaliditetom koje su zaposlene kod Prijavitelja•    troškovi vezani uz pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom i normi•    troškovi stjecanja prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Hrvatski otočni proizvod•    troškovi vezani uz stručno osposobljavanje, strukovnu izobrazbu, stjecanje novih znanja (know-how) i poduzetničko obrazovanje•    troškovi zaštite intelektualnog vlasništva•    troškovi nastupa na domaćim i inozemnim sajmovima•    troškovi promocije, kreiranja brenda, dizajna, izrade mrežne stranice•    troškovi vezani uz čuvanje djece Prijavitelja u većinskom vlasništvu žene Za Prijavitelje koji imaju do 9 zaposlenih, intenzitet potpore iznosi maksimalno 75%, dok za Prijavitelje koji imaju od 10-49 zaposlenih potpora može dosegnuti do maksimalno 50% od ukupno prihvatljivih troškova. Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 50.000,00 kuna, a najviši 400.000,00 kuna. Uslužne djelatnosti U programu jačanja konkurentnosti uslužnih djelatnosti prijavu mogu podnijeti oni poduzetnici koji imaju najviše 9 zaposlenih, a čiji su ukupni troškovi projekta niži ili jednaki ukupnoj vrijednosti njihove dugotrajne imovine na dan 31.12.2014. godine te poduzetnici početnici na koje se spomenuti uvjet dugotrajne imovine ne primjenjuje, a koji su prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD2007 registrirani za područja: E - Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; Odjeljak 36-39G - Održavanje i popravak motornih vozila; Skupina 45.2I - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (osim Skupine 56.3 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića)J - Informacije i komunikacijeN - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnostiP – ObrazovanjeQ - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbiS - Ostale uslužne djelatnosti Intenzitet potpore iznosi do maksimalnih 75%. Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 30.000,00 kuna, a najviši 200.000,00 kuna. Za obrtnike koji obavljaju samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuju temeljem paušalnog dohotka te za profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po osnovi obvezno osigurane, najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 50.000,00 kuna. Projekti se zaprimaju do 03.08.2015. godine. Za više informacija pogledajte na: www.eufondovi.hr foto: etleboro.org

Koliko su poduzetnici plaćali svoje radnike u 2014.-oj godini?

Zaposlenima kod velikih poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, kao i proteklih godina obračunate su prema godišnjim financijskim izvješćima najveće prosječne mjesečne neto plaće. Tako je bilo i u 2014. godini kada su prosječne mjesečne neto plaće kod velikih poduzetnika bile 5.987 kuna što je 22,7% više od prosjeka svih poduzetnika (4.878 kuna). Najmanje obračunate prosječne mjesečne neto plaće bile su kod malih poduzetnika u iznosu od 4.063 kuna što je za 16,7% manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Prosječne mjesečne neto plaće u 2014. godini kod srednjih poduzetnika bile su 5.240 kuna što je za 7,4% više od prosjeka svih poduzetnika Hrvatske. Za svoj rad zaposleni kod poduzetnika u privatnom sektoru, kao i proteklih godina, prema obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja, primili su manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva. Tako je bilo i u 2014. godini kada su zaposlenima u privatnom sektoru obračunane prosječne mjesečne neto plaće u iznosu od 4.529 kuna što je 7,2% manje od prosjeka svih poduzetnika (4.878 kuna). Tradicionalno najveće plaće ostvaruju zaposleni u području djelatnosti B -  rudarstvu i vađenju koji su i u 2014. godini obračunali najviše prosječne mjesečne neto plaće. Po visini prosječne mjesečne neto plaće slijede zaposleni kod poduzetnika u području djelatnosti D - opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije, u djelatnosti J - informacija i komunikacija, K - financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja te u području djelatnosti L - poslovanju s nekretninama. Izvor: fina.hr, foto: dubrovacki.hr

 
Ministar financija najavio rješenje za stambene kredite do prosinca

Ministar financija najavio rješenje za stambene kredite do prosinca

Ministar financija Boris Lalovac gostovao je u emisiji "Veto" na Jabuci TV. Ministar je govorio o novom Zakonu o stambenom kreditiranju, te o rješavanju problema kredita u francima, ali i u eurima. - Više neće biti egzotičnih valuta kao franaka. Zakonom ćemo riješiti i kako se određuje vrijednost nekretnine, neće se više plaćati veći tečajni rizik jer korisnici ne mogu glavnicu pokriti nekretninom. Što se tiče problema aktualnih kredita, moramo o svima brinuti, pa i o onima zaduženim u eurima, ne samo u švicarskom franku. Ovo mora biti riješeno jednim zakonom. Nema više mjesta dužničkom ropstvu - izjava je ministra Lalovca objavljena na službenim internetskim stranicama Vlade. Najavio je skoro rješenje problema.- Odlučnost smo pokazali dva puta i pokazat ćemo ju i treći puta. A ta treća mjera će biti najbolnija za banke. Nemam ja tu više milosti, sigurno će sve to biti riješeno do 12. mjeseca. Ako dovedu hrvatsku Vladu pred zid, morat ćemo reagirati, hoće li to biti porezi na aktive banaka koji nisu isključeni ili nešto drugo, morat ćete mi dati vremena. Nije lako doći do rješenja, radi se o velikim iznosima. Ovo su izuzetno teške odluke, a moramo misliti na građane i koji su u kreditima u eurima - kazao je Lalovac.Što se tiče punjenja proračuna i deficita, ministar je istaknuo da se vide pozitivni pomaci u punjenu proračuna i da je deficit već sada manji za tri milijarde kuna. Foto: vlada.hr

Vaba banci nagrada za najbolji web dizajn 2015

Vaba banci nagrada za najbolji web dizajn 2015

Nova web stranica Vaba d.d. banke Varaždin na edukativnoj konferenciji Webindustrija 2015 osvojila je nagradu za najbolji web dizajn. Vaba d.d. banka Varaždina novu je web stranicu hrvatskoj javnosti predstavila prije nepunih mjesec dana.Masterweb nagrada priznanje je struke - jedino ovog tipa koje se dodjeljuje u Republici Hrvatskoj.Nagradu u kategoriji Najbolji web-dizajn 2015 u oštroj konkurenciji ove je godine, uz još dvoje nagrađenih, osvojila Vaba d.d. banka, članica J&T Grupe. Osim samog vizualnog dojma, žiri je ocjenjivao i funkcionalne mogućnosti web-sjedišta sa strane korisnika te cjelokupno korisničko iskustvo dok su tehničke karakteristike izvedbe web-sjedišta svakako bile dodatan plus prilikom procesa žiriranja.Vidno zadovoljni primitkom ove nagrade u Vaba d.d. banci nisu krili oduševljenje te su istakli kako je ova nagrada još jedan poticaj da istim tempom nastave i dalje, dodatno unapređujući svoje proizvode i usluge, a što od njih s pravom i očekuju brojni klijenti. Proces dodjele Masterweb nagrada, koje se već tradicionalno uručuju prvog dana manifestacije Webindustrija 2015, okuplja stručni žiri koji analizira i promišlja sadašnje i buduće internetske tehnologije, korisnika stavlja u središte te valorizira društveni i marketinški aspekt online poslovanja te kroz završnu dodjelu Masterweb nagrada, pozitivnom selekcijom daje javno mišljenje o smjeru budućeg razvoja interneta.

Koliko vam je iznosila plaća na prvom „pravom“ poslu?

Sjećate li se s nostalgijom svog prvog 'pravog' posla? Ako i ne, ono čega se sigurno sjećate je prva plaća koju ste zaradili. A koliko je to iznosilo, istražio je MojPosao u anketi provedenoj na više od 600 ispitanika. Većini ispitanika (51%) prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je između 2001 i 4000 kuna. U ovoj skupini ispitanici navode kako je bila riječ o sezonskim ili poslovima u državnoj službi."Radilo se i više od punog radnog vremena, kao i danas. Prekovremenih je bilo 'na izvoz' ali nisu bili plaćeni" prisjeća se jedan od ispitanika, dok jedna ispitanica dodaje: "Radila sam bez dana odmora dva i pol mjeseca za 3000 kuna".Zadovoljnih 26% ispitanika mogu se pohvaliti prvom plaćom u iznosu od 4001 do 6000 kuna. Ovi ispitanici uglavnom navode da imaju završenu visoku stručnu spremu te da su uspjeli pronaći posao u struci.Za 15% ispitanika prva plaća za puno radno vrijeme iznosila je do 2000 kuna. Ispitanici se prisjećaju kako je u pitanju plaća koju su zaradili prije 20 ili više godina, a u ovoj skupini ima i mladih koji su se uspjeli zaposliti pomoću mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.Neki se ispitanici prisjećaju da su se u to vrijeme 'ubijali od posla', te navode kako su se njihove prve plaće kretale između 1600 i 1800 kuna.Sretnih 8% ispitanika može se pohvaliti svojom prvom plaćom većom od 6001 kunu za puno radno vrijeme."Bilo je to u stara dobra vremena socijalizma", kaže jedan od ispitanika.foto: r

 
Praktičan i jednostavan vodič za ispunjavanje porezne prijave građana

Praktičan i jednostavan vodič za ispunjavanje porezne prijave građana

Ove godine porezna se prijava predaje do 2. ožujka jer uobičajeni rok 28. veljače pada u subotu, te je zbog toga rok produljen, no i on se približava. Stoga niste li još podnijeli poreznu prijavu, pogledajte u naš vodič kako se to radi. Glavna novost je što bi prilikom izrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu za građane stanovnici nekih međimurskih općina mogli dobiti povrat uplaćenog poreza na dohodak, što nije bilo moguće ranijih godina. Naime, kada je temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izvršena jedinstvena kategorizacija potpomognutih područja Hrvatske, definiranih prema indeksu razvijenosti, Međimurska županija dobila je desetak općina koje su ušle u drugu skupinu potpomognutih područja, zbog svog postotka nerazvijenosti koji je između 50 % i 75 % prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. To su općine: Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Kotoriba i grad Mursko Središće. Stanovnici tih jedinica lokalne samouprave, temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, imaju pravo iskazati uvećani osobni odbitak u godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Njihov osnovni osobni odbitak po poreznoj prijavi umjesto 2.200 kuna sada iznosi 2.700 kuna (koji se dalje množi s koeficijentima za uzdržavane članove kućanstva, stupanj invaliditeta i sl). Porezne prijave predaju se do 2. ožujkaNeki građani dužni su podnijeti prijavu poreza na dohodak zbog obveze propisane zakonom, a ostali to mogu učiniti ako žele, jer smatraju da će imati koristi od toga, tj. dobiti povrat poreza. No prije podnošenja prijave trebaju dobro izračunati i uzeti u obzir sve svoje dohotke, kako ne bi nešto previdjeli te na kraju zbog neznanja bili obvezni izvršiti uplatu u državni proračun. Dio građana koji svoje porezne olakšice ne koristi tijekom godine u vidu povećanja neto plaće može baš u ovo vrijeme, a zaključno do 2. ožujka 2015. godine, izraditi poreznu prijavu temeljem koje će zatražiti povrat preplaćenog poreza na dohodak za cijelu prošlu godinu. Ove godine porezna se prijava predaje do 2. ožujka jer uobičajeni rok 28. veljače pada u subotu te je zbog toga produljen. Obrazac porezne prijave može se kupiti u knjižari ili skinuti s interneta obično u excel tablici koja je vrlo praktična za izračun. Možete ih naći na stranicama Porezne uprave klikom OVDJE.   Tko može podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan?1. Osobe koje nisu bile u mogućnosti iskoristiti svoje puno godišnje pravo na osobni odbitak: -  koje su bile zaposlene samo nekoliko mjeseci u godini, temeljem čega je plaćen porez na dohodak, no ostatak godine nisu imale prihode pa stoga mogu dobiti povrat uplaćenog poreza - koje su cijele godine imale prihode samo iz drugog dohotka temeljem kojeg je uplaćen porez, a nisu ostvarivale plaću temeljem ugovora u radu. 2. Osobe koje su ostvarile plaću koja na godišnjoj razini nije premašila prvi porezni razred, gdje je plaća bila oporezivana samo sa stopom od 12 %, a u međuvremenu su i temeljem drugog dohotka ostvarile primitke (koji su oporezivani po stopi od 25 %). 3. Osobe kod kojih plaća nije bila ravnomjerno isplaćena pa je došlo do poreznog opterećenja, ukoliko ono nije izravnato po konačnom obračunu poslodavca (primjerice, ukoliko ste jedan mjesec imali plaću 7.000 kn neto, a drugi mjesec 2.500 kn, tada ste u mjesecu kada je plaća bila veća bili oporezivani po višoj stopi, iako na godišnjoj razini ne spadate u skupinu većeg poreznog razreda). 4. Osobe koje imaju prebivalište na potpomognutim područjima, pa na temelju toga imaju pravo na uvećani osobni odbitak. 5. Osobe koje su ostvarile dohodak od kapitala na koje je plaćen porez na dohodak (dividende, udjeli u dobitku i sl.), dohodak od najamnine i zakupnine (ako plaćaju porez po rješenju Porezne uprave) i osobe koje su ostvarile dohodak od osiguranja (ako su premije priznate u izdatke zbog povrata poreza). Tko obavezno mora podnijeti prijavu poreza na dohodak za 2014. godinu1. Oni koji su istovremeno primili plaću kod dva ili više poslodavca (u istom mjesecu, zbog čega je moguće došlo do dupliciranja prava na osobni odbitak u tom razdoblju). 2. Oni čija je mirovina istodobno isplaćena kod dva ili više osiguravatelja. 3. Oni koji istovremeno imaju isplaćenu plaću i mirovinu (u istom mjesecu). 4. Oni koji imaju obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo i druge samostalne djelatnosti. 5. Rezidenti pomorci u međunarodnoj plovidbi. 6. Rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva (ako taj dohodak Hrvatska oporezuje i ako porez nije plaćen po našem propisu - mirovine iz Slovenije i Italije nisu izuzete od takvog oporezivanja, dok one iz Njemačke jesu). 7. Oni koji su primili plaću, drugi dohodak ili autorski honorar na koji poslodavac nije obračunao i uplatio porez. 8. Oni čije je dijete ili uzdržavani član ostvario više od 11.000 kn primitka u prošloj godini, a tijekom godine je korištena olakšica za toga uzdržavanog člana (u takvim slučajevima obično Porezna uprava kontaktira građane na dostavu porezne prijave). 9. Porezni obveznik kojeg je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.   Primici koji se NE unose u godišnju poreznu prijavu1. Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, primici od kamata po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom. 2. Uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine. 3. Obiteljske mirovine čiji su korisnici djeca umrlog roditelja. 4. Državne nagrade. 5. Socijalne potpore, invalidnine i primici po posebnim propisima. 6. Doplatak za djecu i potpore za novorođenče. 7. Potpore zbog uništenja imovine zbog elementarnih nepogoda. 8. Primici od prodaje osobne imovine (kuća, stan, zemljište i sl.) ako to nije predmet djelatnosti. 9. Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću. 10. Nasljedstva i darovi (i drugo, u skladu sa zakonom).  Što je osobni odbitak? Osobni odbitak je dio dohotka koji se ne oporezuje te se na taj način u cijelosti ostavlja građanima na raspolaganje. U mjesečnom izračunu neto plaće radnika osobni odbitak povećava iznos neto plaće, jer smanjuje osnovicu za oporezivanje. Svaka osoba u 2014. godini ima pravo na 2.200 kuna osobnog odbitka (osim stanovnika potpomognutih područja, koji imaju pravo na osnovni osobni odbitak po poreznoj prijavi od 2.700 kn). Ukoliko imate dvoje djece, a ne živite na potpomognutom području, vaš koeficijent osobnog odbitka iznosi 2,2 (1,0+0,5+0,7) i on se množi s 2200 kn osnovnoga osobnog odbitka, čime ukupni osobni odbitak iznosi 4840 kuna.   Faktori koji uvećavaju osobni odbitak Osnovni osobni odbitak je 1,0. Odbitak za prvo dijete iznosi 0,5; za drugo dijete 0,7; treće dijete 1,0; četvrto dijete 1,4; za peto dijete 1,9. Za svako daljnje dijete koeficijent se progresivno povećava za 0,6; 0,7; 0,8 itd. Faktor odbitka za uzdržavanog člana obitelji je 0,5, dok je dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3.   Tko su uzdržavani članovi kućanstva i raspodjela osobnog odbitkaDjeca i mlađi članovi obitelji na redovnom školovanju, starije osobe pod skrbništvom, nezaposleni supružnik, bivši bračni drug za kojeg se plaća alimentacija, usvojena djeca te djeca povjerena na skrb ako žive zajedno sa skrbnikom ili druge uzdržavane osobe u obitelji omogućuju svakom zaposlenom članu da poveća svoj osobni odbitak. Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici ne prelaze 11.000 kuna godišnje. Pravo na povećanje osobnog odbitka može se preraspodijeliti između članova koji zajedno uzdržavaju druge članove obitelji (primjerice, otac i majka raspodijele međusobno faktore za uvećanje osobnog odbitka temeljem djece koju imaju). U tom smislu potrebno je napraviti dvije porezne prijave i zajedno ih predati, kako bi se podaci o kojima se radi mogli kvalitetno i točno obraditi od strane poreznog referenta. Za svakog člana obitelji za kojeg se koristi olakšica potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju kojom se dokazuje to pravo (rodni list, potvrda o prebivalištu, vjenčani list i sl.). Nezaposleni nevjenčani supružnik (u izvanbračnoj zajednici) ne daje pravo na povećanje osobnog odbitka, jer on ne spada u uzdržavane članove obitelji.   Zanimljivo Osobni odbitak se, osim za uzdržavane članove i invalidnost, može uvećati i za darovanja u humanitarne, kulturne, sportske, vjerske i druge namjene. Visina takvog povećanja osobnog odbitka uvjetovana je maksimalno u iznosu od 2 % vašega prošlogodišnjeg dohotka, tj. dohotka ostvarenog u 2013. godini, i neće vam se priznati ako i u prethodnoj godini niste ispunili i predali poreznu prijavu.   Od čega se sastoji obrazac prijave poreza na dohodak 1. stranica – unose se osobni podaci, ime, prezime, OIB, adresa, broj telefona, promjena prebivališta tijekom godine, invalidnost temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu, podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji, što je potrebno pažljivo ispuniti, s točnim vremenom korištenja i postotkom osobnog odbitka, kako bi se slagalo s iznosima osobnih odbitaka koje ćete kasnije unositi. Ukoliko živite na prostoru potpomognutih područja u Međimurskoj županiji, na ovoj stranici zaokružujete P2 na točki 1.5. - Potpomognuta područja i područje grada Vukovara; 2. stranica – prostor za unos podataka o dohocima, bilo da se radi o plaći, mirovini ili dohotku na koji se ne plaća porez temeljem oslobođenja zbog invalidnosti (temeljem podataka koje ste unijeli na 1. stranici); 3. stranica – podaci koje ispunjavaju obrtnici i samostalni obveznici uplate doprinosa; 4. stranica – ovdje se unose dohoci od imovine i imovinskih prava (primjer: iznajmljujete vlastiti stan ili dio svoje kuće i temeljem tog najma plaćate porez na dohodak), dohodak od kapitala – dividende i udjeli u dobiti, podaci o kamatama i izuzimanjima, dohodak od osiguranja; 5. stranica – mjesto za unos svih drugih dohodaka koje ste ostvarili, a temeljem kojih tražite pravo na povrat poreza, unos podataka o inozemnom dohotku; 6. stranica – podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima te popis priloženih isprava; 7. stranica – mjesto unosa osobnih odbitaka temeljem kojih se traži povrat poreza. U Međimurskoj županiji općine Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Mursko Središće i Kotoriba spadaju u drugu skupinu potpomognutih područja, pa stanovnici tih općina imaju pravo na osnovni osobni odbitak po godišnjoj preznoj prijavi u iznosu od 2.700 kn (koji se dalje množi s koeficijentom osobnog odbitka); 8. stranica – ova stranica je suma svega što ste dosad unijeli i konačni izračun, te pokazuje imate li pravo na povrat ili obvezu uplate poreza na dohodak.   Važno! Povrat poreza možete dobiti samo ukoliko je taj porez uplaćen u državni proračun, bez obzira što biste imali pravo na povrat temeljem izračuna i vaših drugih prava! Građanima koji su obvezni prema zakonu podnijeti prijavu poreza na dohodak, a istu ne dostave u propisanom roku, Porezna uprava će porez na dohodak utvrditi procjenom. Dobro je znati! Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga tj. razloga za koje nije odgovoran (liječenje, bolest, elementarne nepogode ili viša sila) propusti predati poreznu prijavu u zakonskom roku, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. Za sve to je potrebno obratiti se nadležnoj ispostavi porezne uprave koja tada službeno donosi zaključak o toj stvari.   Novosti koje nas čekaju 2016. kod prijave poreza na dohodak za 2015. godinu Od 1. siječnja 2015. godine primicima uzdržavanih članova kućanstva na koje se ne plaća porez i drugim primicima koji se ne smatraju dohotkom smatraju se oni koji ne prelaze 13.000 kn (za 2014. godinu vrijedi još do 11.000 kn).Osnovni osobni odbitak od 2015. uvećan je i iznosi 2.600 kn, a uvećan je i odbitak za osobe s potpomognutih područja. Od 2015. godine oporezuju se kamate na kunsku i deviznu štednju. Takav dohodak oporezivat će se po stopi od 12 % + prirez, a obračunavaju ga isplatitelji naknade. Ne oporezuju se kamate ostvarene po pozitivnom stanju na tekućim, žiro i deviznim računima, kamate ostvarene prinosom od životnog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i dr. Također, u poreznoj prijavi koju ćete podnositi 2016. godine za 2015. neće više biti moguć povrat poreza na dohodak do 12.000 kn za primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, za koje se prijašnjih godina mogao dobiti povrat poreza na dohodak. No, za 2014. godinu takav se povrat još može ostvariti.PRIMJERJ izračuna povrata poreza za osobu s područja Općine Selnice (potpomognuto područje) Izračun je rađen na temelju godišnjeg dohotka osobe s prebivalištem u Općini Selnici, s mjesečnom neto plaćom od 3500 kn, bez uzdržavanih članova. Osim unosa osobnih podataka, na prvoj stranici prijave poreza na dohodak potrebno je zaokružiti P2 na točki 1.5.  Potpomognuta područja i područje grada Vukovara. Na drugoj stranici upisuje se ukupni godišnji iznos bruto primitka (u ovom slučaju 55.159,08 kn), ukupno uplaćeni obvezni doprinosi u plaći u godinu dana (11.031,84 kn) i ukupno uplaćeni porez na dohodak (2127,24 kn). Na sedmoj stranici prijave poreza na dohodak stanovnik Općine Selnice (koja spada u potpomognuto područje) svoj faktor osobnog odbitka unosi u četvrti stupac gdje piše: Na potpomognutim područjima i području grada Vukovara P2, a isto tako iznos toga osobnog odbitka od 2700 kn unosi za svaki mjesec u pripadajući sedmi stupac, označen s P2. Do prošle godine osoba s takvim primanjima osobnim odbicima i s područja te Općine ne bi imala pravo na povrat poreza na dohodak temeljem godišnje prijave, no sada, po poreznoj prijavi koju je potrebno podnijeti Poreznoj upravi do 28. veljače 2015. godine za dohodak ostvaren u 2014. godini, može dobiti povrat poreza od gotovo 720 kn. Ukoliko takva osoba ima i uzdržavane članove kućanstva, njegov povrat poreza bit će još veći od ovdje izračunatoga.   Primjer izračuna za osobu s područja Male Subotice možete pogledati OVDJE. Informacija za obrtnike s potpomognutih područja Osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti na području lokalnih jedinica razvrstanih u skupinu potpomognutih područja II. skupine (Orehovica, Podturen, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Mursko Središće i Kotoriba) imaju pravo na umanjenje svoga utvrđenog poreza na dohodak od djelatnosti kojom se bave. Uvjet je da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % tih radnika ima prebivalište na potpomognutim područjima (minimalno 9 mjeseci).

20 jednostavnih koraka do sredstava Europske unije

20 jednostavnih koraka do sredstava Europske unije

U nastavku objavljujemo 20 jednostavnih koraka do sredstava Europske Unije. Nadamo se da će vam biti zanimljivi za proučiti. Radi se o besplatnim video-lekcijama te seminarima i savjetovanjima IRMO-a (Instituta za razvoj i međunarodne odnose) koji uče stanovnike Republike Hrvatske kako ispravno prijaviti projekt za financiranje sredstvima Europske Unije. S obzirom da svi skupa živimo u ovoj zemlji i da smo dobili priliku iskoristiti određena novčana sredstava iz EU fondova, na neki način nam je svima dužnost maksimalno iskoristiti ovaj potencijal. EU fondovi za svakoga: 20 koraka do Europskih fondova Većini je poznato kako smo ulaskom u Europsku Uniju dobili mogućnost financiranja naših domaćih projekata iz europskih fondova i da na raspolaganju imamo nešto više od 8 milijardi eura raspoloživih do 2020. godine, no ono što većina nas ne zna je odakle krenuti u slaganju projekta koji bi potencijalno mogli biti financirani iz ovih fondova. Do sredstva iz fondova uz kvalitetan projekt mogu doći svi, a ono što vam treba je i kvalitetno razrađena dokumentacija za prijavu projekta. Nedovoljna informiranost o fondovima Europske Unije glavni je razlog koji dovodi do straha o prekompliciranosti pisanja projekta za financiranje iz fondova EU i jedan od glavnih razloga zašto Hrvati ne predaju više projekata Europskoj Komisiji no uz prave informacije sve je vrlo jednostavno. Upravo zato je Institut za razvoj i međunarodne odnose - IRMO sa svojim partnerom Medijskom tvornicom u sklopu projekta „ClosEUp / Europa izbliza“ izradio i objavio u potpunosti besplatan on-line priručnik dostupan svakome. Online priručnik sadrži 20 kratkih video lekcija dostupnih u video obliku OVDJE. Hoćemo li dočekati natječaje spremni, s razrađenim projektnim idejama i prijavama, uvelike ovisi o nama, o vremenu koje uložimo u pripremu i razradu. Upravo zbog toga, IRMO organizira i besplatne savjetodavne seminare i usluge za izradu projektne prijave na natječaje za sredstva EU fondova. Mi vam ovdje prema lekcijama donosimo ukratko pregled 20 glavnih koraka koji vas vode do sredstava iz EU fondova: 1.      Osnovno informiranje o Europskoj UnijiDa bi se razumjelo kakvi se projekti mogu financirati iz Europske Unije treba znati najvažnije informacije o ciljevima Europske Unije i načine na koji se postižu. Svi projekti financirani iz EU fondova moraju biti usmjereni prema ostvarenju zajedničkih EU ciljeva. 2.      Detalji o pristupu RH fondovimaVažno je znati koji fondovi postoje, koji su nam dostupni i u kojim ćete ključnim dokumentima pronaći informaciju koja su to područja od glavnog ekonomskog interesa za RH. Na području cijele EU pa tako i Hrvatske prioritetni su projekti zapošljavanja, zaštite okoliša, prelaska na obnovljive izvore energije, poticanja malog i srednjeg poduzetništva te istraživanja koja rezultiraju konkretnim proizvodima i to treba imati na umu priliku pisanja svakog projekta. 3.      Daljnje važne informacije o funkcioniranju EU fondovaOva lekcija odnosi se na daljnje informiranje o strukturi programa financiranja te objašnjenju funkcioniranja Europskih fondova po načelu koncepta solidarnosti nacionalnih udjela i sufinanciranja. 4.      Upravljanje projektnim ciklusom - odakle početiOva lekcija je jako bitna kako bi svima bilo jasno odakle treba krenuti i kako treba izgledati cijeli proces odabira i vođenja projekta. Poanta europskih fondova nije dobiti novac za vlastite poduzetničke pothvate već dobiti novac za ideje koje su rješenja određenih problema. Zato je jako važno proći kroz svih 6 faza ovog procesa. Cilj upravljanja projektnim ciklusom je povećanje kvalitete programa i projekta. 5.      Pregledajte raspisane natječaje i poziveKada imate projektnu ideju, sljedeći korak je naći odgovarajući natječaj, a to ćete naći na središnjoj stranici fondova EU www.strukturnifondovi.hr. Ova lekcija vam govori o tome kako pronaći najprikladniji natječaj za vaš projekt te objašnjava po kojim se kriterijima dodjeljuju sredstva iz europskih fondova te kakav mora biti vaš projekt da bi vam odobrili financiranje. Isto tako, govori na koje stvari morate paziti prilikom pregleda i pripreme natječaja. 6.      Što sve europski projekt mora imati - opis projektne ideje za prijavu na natječajOva lekcija govori o tome što sve projekt Europske Unije mora imati - kratki i dugi naziv, svrhu, ciljeve i kakvi oni moraju biti, indikatore, isporuke te na koja sve pitanja kvalitetni projekt mora odgovarati. 7.      Analiza problema i ciljne skupineLekcija koja govori o potrebi analize trenutnog stanja područja na kojemu su potrebne promjene te uzroka i posljedica problema koji bi vaš projekt trebao riješiti. Isto tako objašnjava koje dvije grupe korisnika projekta imamo i tko su dionici na vašem projektu. 8.      Ocjena relevantnost projektaLekcija govori o tome za koga sve vaš projekt mora biti relevantan, kako se ocjenjuje relevantnost projekta i na koje se strateške dokumente i na koji način morate pozvati pri ocijeni relevantnosti u vašoj projektnoj dokumentaciji. 9.      Opis organizacijske strukture projektaPrilikom opisa projekta u projektnoj prijavi trebate opisati sve suradnike, njihove uloge i odgovornosti te dati pregled organizacijske strukture projekta. U ovoj lekciji dan vam je primjer kako to točno i detaljno treba izgledati.10.  Planiranje aktivnosti, metodologija i raspored u vremenuVoditelj projekta mora brinuti o planiranju i vremenskom rasporedu planiranih aktivnosti te ih mora navesti u opisu projekta, a lekcija govori o kojim uvjetima pritom mora paziti. Svaki projekt se mora razraditi u projektne cjeline, a deseta lekcija govori i o tome na koji se način svaka cjelina u projektu mora opisati. 11.   Financijsko planiranjeOva lekcija govori o tome što se sve može financirati iz fondova Europske Unije i kakva sve sredstva možete dobiti, zatim u kojem postotku EU financira prijavljene projekte, a u kojem postotku prijavljivači moraju sami sudjelovati, gdje možete naći dokumente koji govore više o ovom djelu te koji su prihvatljivi, a koji neprihvatljivi izdaci projekta te koja je važnost tijeka plaćanja. 12.  Pretpostavke, preduvjeti i riziciDvanaesta lekcija govori o razmatranju prepreka uspješne provedbe projekta i na što se one dijele, kako ih identificirati i ocijeniti koje su važne. 13.   Procjena održivosti projektaSvrha svakog projekta je održivost, odnosno dugoročna pozitivna promjena, što znači da je bitno da isporuke i rezultati nastave kontinuirano pridonositi programima i nakon završetka projekta. Upravo je održivost jedan od kriterija ocijene projekata i ova lekcija govori na koja pitanja moramo odgovoriti kako bi argumentirali održivosti projekta te kako se gleda održivost. 14.   Promidžba i vidljivostPromocija projekta jedan je od obaveznih dijelova projekta i ova lekcija govori koja je svrha aktivnosti promocije te na što se pritom mora paziti i koji su glavni komunikacijski alati promocije projekta, što oni moraju sadržavati i gdje se nalaze detaljne upute. 15.   Obvezna i dodatna dokumentacijaLekcija koja govori koji dokumenti i obrasci čine obveznu, a koji dodatnu dokumentaciju za prijavu za natječaj određenog projekta i kako oni moraju izgledati te gdje se nalazi popis potrebne dokumentacije za pojedine projekte. 16.   Ocjenjivanje projektne prijaveU ovom videu ćete saznati tko ocijenjuje projektne prijave, koji su kriteriji te koje su faze ocjenjivanja projektne prijave, što se ocijenjuje, koji je najveći mogući broj bodova i kako izgleda ugovor o bespovratnim sredstvima. 17.  Implementacija: kvaliteta, nadzor, kontrola, izvještavanjeS obzirom da su korisnici sredstva zaduženi za provedbu projekta, ova lekcija ih informira s čim sve sama implementacija mora biti usklađena i na što se sve treba posebno paziti prilikom iste, za što su sve odgovorni,  kakva sva izvješća i koliko često trebaju slati, kako u ugovor dodavati modifikacije projekta i kakve izmjene ugovora postoje, koje su mogućnosti kontrole provedbene agencije i koliko dugo su mogući kontrolni terenski posjeti. 18.  Uvjeti nabaveKoja su pravila i načela za nabavu odnosno odabir dobavljača, kakva mora biti dokumentacija te koje vrste nabave postoje. 19.  Interna i vanjska evaluacija i revizijaKakvu evaluaciju i reviziju imamo i tko je provodi, što se evaluira i na koji način i koje su razlike između evaluacije i revizije. 20.  Zatvaranje projektaKako izgleda završno izvješće, kada se dostavlja, što mora sadržavati i koja mu je svrha.foto: r

ORaH okupio ekonomske stručnjake za rješenje izazova švicarskog franka

U Saboru se povodom okruglog stola „Moguća rješenja problema kredita u švicarskim francima“ u četvrtak, 29. siječnja 2015. godine od 10 sati tražilo mjesto više. Ovim putem, zahvaljujemo se svima koji su se odazvali pozivu i prisustvovali, ali i ostalima koji nisu mogli pronaći mjesto u dvorani zbog velikog interesa javnosti i građana. Raspravu je otvorila saborska zastupnica i predsjednica ORaH-a, dr. sc. Mirela Holy, koja je kazala kako je iz ORaH-a prije dva tjedna predloženo rješavanje kredita u švicarskim francima konverzijom u eure ili kune te ravnomjernom raspodjelom tereta konverzije između kreditora i dužnika. Naglasila je da je svrha ovog okruglog stola nuđenje mogućih rješenja ovog problema kroz argumentirani dijalog svih zainteresiranih strana bez politizacije i iskorištavanja nesreće velikog broja hrvatskih građana.Bivši koordinator udruge Franak i istaknuti aktivist, dipl. ing. Goran Aleksić, istakao je da je rješavanje problema dužničke krize uslijed divljanja tečaja CHF potrebno sagledati kroz vizuru morala i poštenja. Banke jesu ostvarile ekstra profite na tečajnim razlikama, pa unatoč tome što naglašavaju da je sve po propisima, činjenica jest i to da su banke majke kroz forward ugovore i valutni swap ostvarile cca. 3 milijarde kuna tečajnih razlika, da su domaće banke ostvarile 3,5 milijardi kuna tečajnih razlika na nezakonito povećanim kamatama i da u sadašnjoj poziciji banke majke mogu računati na još cca. 7 milijardi ekstra profita na tečajnim razlikama. To je ukupno 13,5 milijardi kuna ekstra profita. Ono što je potrebno učiniti jest organizirati radni tim sastavljen od predstavnika banaka, HNB-a, Vlade RH i dužnika te dogovoriti konverziju kredita CHF u kunske kredite po početnom tečaju iz ugovora o kreditu. Trošak trebaju snositi banke, kojima bi to značilo samo smanjenu dobit, a nikakav gubitak. Izvor financiranja svakako treba biti spomenuti ekstra profit. Ukupna dobit banaka u razdoblju od 2007. do 2013. iznosila je 28,3 milijarde kuna, pa odricanjem od 13,5 milijardi kuna nemoralno stečenog ekstra profita banke ne bi uopće loše prošle, dapače, omogućile bi minimalizaciju loših kredita, povećanje gospodarske aktivnosti uslijed veće potrošnje i mogućnost za plasiranje novih kredita - a sve to vodi u smjeru izlaska iz recesijskih kretanja.Dekan Ekonomskog Fakulteta Split, prof.dr.sc. Željko Garača, istaknuo je kako je njegov interes za problem švicarskih franaka nastao u zadnja 2 tjedna temeljem načela da ''znanstvenik traga za istinom, a ne obranom interesa''. Poslovi SWOP-a su zakoniti – ali valutno osiguranje ima cijenu. Prostora za ''ekstra dobit'' kada tečaj oscilira nema, jer je cijena visoka, a rizik plaćaju klijenti. Banke su se ponijele ne-fer prema klijentima kod povećanja kamatnih stopa. Predložio je da se rješenje krize učini kroz najmanji društveni trošak. Redoslijednu odgovornost za nastalu krizu snose svi, od HNB-a i banaka, pa sve do dužnika i potrebno je napraviti vremenski redoslijed kojim će se teret troška rješenja krize  raspodijeliti. Bankama treba gubitke raspodijeliti kroz dulji vremenski period. Predlaže da se jednosmjerno fiksira tečaj franka sve do kraja isteka kredita, što bi za klijente značilo pogodnost ako bi se desio pad tečaja franka ispod 6,39 kn, a tečaj iznad 6,39 kn ne bi se primjenjivao. Postupak bi se provodio samo knjigovodstveno te ne bi bilo stvarnih zamjena deviza. HNB-u poručuje da uloži dodatni napor, propisivanje postupaka za osiguravanje od (dodatnih) RIZIKA. Klijenti su neoprezno ušli u zaduživanje, ali platili su dovoljno kroz proteklo razdoblje. Naredni period bi bio za njih nagrada kroz ovakvo sistematsko rješenje, a svaka odgoda je štetna. Država treba preuzeti brigu, ali ne unaprijed već samo ako netko postane socijalni slučaj na temelju drugih kriterija.Prof.dr.sc. Guste Santini ponudio je rješenje u 4 sektora – sudionika u rješavanju problema i podsjeća na Zakon o obveznim odnosima koji je trebao ukinuti sve valute. Upozorio da je fiksiranje tečaja na 6,39kn po važnosti jednako s događajem od 04.10.1993. To je ništa drugo doli aprecijacija kune, naglasio je i zapitao se u kojem pravcu idemo. Prije godinu dana pokrenuta je rasprava o oporezivanju imovine, a sada govorimo o subvencijama nekretnina. Uvodimo kamate na štednju, a sada trebamo štednju. HNB je morala razmotriti ovakve mogućnosti ako ne i predvidjeti. Nažalost, nedostaje kreditna politika, što je najočitije kada se promatra kako rastu krediti stanovništvu, a gospodarstvu opadaju. S obzirom na aktualnu situaciju, HNB treba utvrditi jesu li banke poslovale kako valja te utvrditi socijalno stanje dužnika. Država je morala ukinuti valutnu klauzulu i ograničiti maksimalnu zaduženost na 1/3 emitirane obveze. Predlaže uvođenje saborske komisije, o čemu će raspravljati sabor, a prije toga savjetovanje sa stručnim tijelima.Nezavisna Saborska zastupnica dr.sc. Martina Dalić – kazala da je zakonski proklamiran tečaj na ovoj razini upitan i upozorila je da smo s višestrukim deviznim tečajem raskrstili u bivšoj državi. S jedne strane smanjujemo administrativno tečaj, a s druge pozivamo na emisiju kune. Pozvala je da se važne odluke donose hladne glave. Nema jednoobraznog rješenja, za dužnike u švicarskim francima potrebna je cijela lepeza. Nadalje upozorava da valutni rizik nije rješio banke kreditnog rizika. Ne želi ulaziti u to dali su banke poslovale u skladu sa zakonom, to je briga HNB-a. Moramo imati povjerenja u svoje institucije. Ovo je prilika za HNB da potakne edukaciju građana.Krešimir Bubalo, HDSSB izjavio je da podržava ovakve tribine. Pita se zašto 6,39 a ne 5?. Ukazao je na važnu činjenicu o kojoj do sada nije bilo govora u javnosti, da su ugovore o kreditu solemizirali javni bilježnici i temeljem toga ostarivali visoke prihode, a da nisu upoznavali klijente sa sadržajem i opasnostima ugovora koji potpisuju.Predlaže rješenje raspodjele nastalih troškova po principu ¼. HNB, Banke, dužnici, država, naglasivši kako HNB snosi dobar dio odgovornosti, nije rekao dali bi i javni bilježnici trebali odgovarati solidarno za nastalu stetu.Za OraH-ov okrugli stol tražilo se mjesto više jer zainteresirani stručnjaci i građani očito su osjetili kako stranka na sustavan način pomaže pronaći rješenje za pomoć najugroženijim slojevima građanstva.Ovo je samo jedna od aktivnosti ORaH-a koji je ugrađen u programsku politiku stranke. Dean Šarčević,Glasnogovornik ORaH-afoto: r

 
Maknuta kočnica sa jačanja franka - dužnici na udaru

Maknuta kočnica sa jačanja franka - dužnici na udaru

Švicarska narodna banka (SNB) je u četvrtak, 15. siječnja, neočekivano ukinula mjeru ograničenja tečaja franka prema euru, od 1,20 franaka za euro, koju je uvela u rujnu 2011. kako bi zakočila naglo jačanje domaće valute prema euru. Zbog instantnog jačanja franka koji je uslijedio, Udruga Franak je zbog visokog valutnog rizika za hrvatske dužnike oglasila opći alarm, te nadležnim institucijama, između ostalog, poslala zahtjev za hitnim uvođenjem privremenog moratorija na tečaj franka. Odluka je Švicarske narodne banke (SNB) od pred 4 godine o uvođenju granice jačanja nacionalne valute švicarskog franka na 1,20 franka za 1 euro u četvrtak ukinuta što je omjer franka naspram eura instantno podiglo na 0,8052 franka za euro, nakon čega je pala na 1,06, odnosno, na 1,05 franka za euro.Zbog opisanih kretanja postoje izuzetni negativni rizici za domaće dužnike s kreditima vezanima uz švicarski franak, kao i za hrvatski bankovni sustav u cjelini, pa je nakon ovog velikog financijskog potresa na valutnom tržištu Udruga Franak održala  izvanrednu press konferenciju na kojoj je upozoreno na dosadašnju inertnost sustava, što je dovelo do novog ugrožavanja i pojave iznimno negativnih socijalnih i ekonomskih posljedica po dužnike s kreditima u CHF valuti. Objavu sa njihove pressice u nastavku prenosimo u cijelosti:„Ovakav razvoj situacije potvrdio je da su upozorenja Udruge Franak bila opravdana, da je donošenje sadašnjeg Zakona o potrošačkom kreditiranju samo „privremena vatrogasna mjera“, koja nije riješila glavni problem CHF kredita,  a to je izloženost dužnika prema visokom valutnom riziku. Obespravljeni i oštećeni dužnici više nisu u mogućnosti čekati, budući da su im ugrožena ljudska prava i životna egzistencija, kao i članova njihovih obitelji.Udruga Franak zatražila je od Vlade RH i Hrvatske narodne banke hitno donošenje privremene mjere moratorija na tečaj, koji bi se isključivo odnosio na sve kredite s valutnom klauzulom u CHF, sve do donošenja konkretnih dugoročnih mjera. Osim privremenog rješenja, Udruga je odmah iznijela i zahtjeve za konkretnim i konačnim rješenjima svih problema u slučaju Franak. Zahtjevi od strane Udruge Franak prema g. Zoranu Milanoviću, predsjedniku Vlade RH i g. Borisu Vujčiću, guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) su slijedeći: -    donošenje Uredbe sa zakonskom snagom, kojom će intervenirati i odrediti tečaj konverzije CHF indeksiranih kredita po početnom tečaju;-    u Uredbi definirati da se nadalje primjenjuje fiksna kamatna stopa jednaka početnoj kamatnoj stopi;-    Uredbom zabraniti ovrhe nekretnina dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u CHF, sve do donošenja odluke Vrhovnog suda RH o reviziji uloženoj na presudu Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku;-    povrat preplaćenih sredstava dužnicima na temelju nezakonitih promjena kamatne stope;-    propisivanje metodologije određivanja fiksnog dijela kamate na temelju početne kamatne stope iz ugovora i početnog parametra za sve ostale postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom (u kunama i s valutnom klauzulom u bilo kojoj stranoj valuti).Udruga Franak, na temelju mnogobrojnih zaprimljenih poziva i poruka tijekom posljednja 24 sata, upozorila je na veliku mogućnost socijalnih nemira, ukoliko nadležne i odgovorne institucije te najodgovornije osobe u ovoj državi ne poduzmu konkretne korake u rješavanju ovoga dugogodišnjeg problema dužnika sukladno iznijetim zahtjevima.Udruga Franak" foto: dw.de  

S blokadom računa u Novu ušlo najmanje 321 000 Hrvata!

S blokadom računa u Novu ušlo najmanje 321 000 Hrvata!

Broj blokiranih građana i iznos njihova duga nastavlja rasti – krajem studenoga u blokadi je bilo 320.920 građana, a njihov je dug premašio 30 milijardi kuna te tako po prvi put premašio iznos dugovanja blokiranih poslovnih subjekata! Prema podacima Fine koje prenosi blokirani.org, blokirani su građani krajem studenoga dugovali ukupno 30,14 milijardi kuna, dok su neizvršene osnove za plaćanja više od 52 tisuće poslovnih subjekata iznosile 29,86 milijardi kuna. Statistika Fine pokazuje, naime, da je broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje u studenom pao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, dok se kod blokada građana nastavlja trend rasta. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s listopadom ove godine broj blokiranih građana porastao je za 1.030 ili za 0,3 posto, a iznos njihova duga porastao za 600 milijuna kuna ili za 2,1 posto. Na godišnjoj razini broj blokiranih građana veći je za 8,4 posto. Dug građana na godišnjoj je razini porastao za 30,8 posto ili za 7,1 milijardu kuna. izvor i foto: blokirani.org

Međimurju 2015.-e iz državnog proračuna stiže preko 10 milijuna kuna!

Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj je sjednici usvojila državni proračun za 2015. godinu u kojem, temeljem novog Zakona o regionalnom razvoju, uvodi financijsku pomoć za potpomognuta područja. Međimurskoj je županiji tako iz državnog proračuna za razvoj na primjer osigurano 2.087.516,00 kuna, gradu Mursko Središće 1.520.399,00 kuna, a općinama sveukupno 7.937.563,00 kune. Temeljem novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, donesenom početkom studenog, dogodila se ključna izmjena u načinu rada, a to  je primjena jedinstvenog sustava ocjenjivanja jedinica lokalne i regionalne samouprave prema indeksu razvijenosti. U taj sustav od iduće godine prvi puta ulazi 100 općina i gradova u Hrvatskoj od kojih je 12 iz Međimurske županije. Sredstva će se raspodijeliti prema određenim kriterijima, a u prvom redu onim lokalnim jedinicama čija je gospodarska snaga manja od 75 posto hrvatskog prosjeka.Osim spomenutih iznosa koji idu Županiji i Murskom Središću, Belici ide 530.822,00 kuna, Dekanovcu 264.935,00 kuna, Domašincu 337.603,00 kuna, Gornjem Mihaljevcu 303.383,00 kuna, Kotoribi 785.469,00 kuna, Maloj Subotici 1.213.387,00 kuna, Orehovici 334.056,00 kuna, Podturnu 1.182.669,00 kuna, Pribislavcu 465.590,00 kuna, Selnici 538.303,00 kuna i Štrigovi 460.947,00 kuna. Time će sveukupno u Međimurje po prvi puta stići direktna financijska pomoć gradovima i općinama iz državnog proračuna, u vrijednosti od 10.025.079,00 kuna.Ovaj zakon uz dobivena sredstva daje pravnu osnovu za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, namijenjenih urbanom razvoju, uz to što osigurava primjenu jedinstvenog sustava razvrstavanja jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti. foto: jutarnji.hr

 
Mladim pripravnicima plaće rastu sa 1600 na 2400 kuna!

Mladim pripravnicima plaće rastu sa 1600 na 2400 kuna!

Boraveći na 3. Europskom danu poslova u Opatiji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je da se od 1. siječnja 2015. naknade za rad bez uspostavljanja radnog odnosa sa dosadašnjih 1600 kuna povećavaju na 2400 kuna! Uz one koji tek počinju raditi po tom sustavu, nova mjera odnosit će se i na one koji već primaju naknadu od 1600 kuna, rekao je Mrsić.Usto, najavio je i oslobađanje plaćanja 17,3 posto davanja iz bruto 2 obračuna plaće na razdoblje od pet godina za poslodavce koji zaposle mladu osobu na neodređeno vrijeme.izvor: vecernji.hr

Čak 10 međimurskih općina ušlo u sustav državnih potpora!

Čak 10 međimurskih općina ušlo u sustav državnih potpora!

Na ovotjednoj sjednici Vlade usvojen je nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju kojim se donose i nova pravila za isplate državnih potpora lokalnim jedinicama. Pa će tako gradovi i općine čiji standard odgovara prosjeku Europske unije izgubiti potpore, a novih 100 hrvatskih općina koje su ispod 75 posto od prosjeka EU-a će početi dobivati državnu pomoć. Među potonjima je i 10 jedinica lokalne samouprave Međimurja! U Međimurskoj županiji općine Orehovica, Domašinec, Štrigova, Selnica, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Pribislavec, Belica, Kotoriba i grad Mursko Središće postaju novi korisnici čime dobivaju dodatna sredstva u vidu pomoći što će zasigurno olakšati tešku situaciju u njihovim proračunima.“Do sada su pomoć dobivale i neke općine i gradovi u Hrvatskoj koje to realno nisu trebale. Ovime se uvodi red u cijeli taj sustav i već je bilo krajnje vrijeme za ovaj potez.Tako općine i grad Mursko Središće dobivaju nova sredstva koja će ulagati u kapitalne projekte kojima će podizati kvalitetu života svojih mještana.“ – napomenuo je župan Matija Posavec, ali i istaknuo da je ova odluka samo potvrda onoga o čemu govori već dugo vremena. “Neki možda misle da onima kojima je potrebna pomoć države treba ukinuti, ali ovdje tome nije slučaj. Ne smijemo zaboraviti da se općine i gradovi u najvećem postotku finaniciraju iz poreza i prireza čiji iznosi ovise o visini plaća. Uvjeren sam da 90% drugih hrvatskih JLS-a ne bi napravilo niti približno ovako dobre rezultate kao što su to napravile navedene općine.“ – zaključio je Posavec.Šezdeset i pet razvijenijih jedinica lokalne samouprave koje su izgubile potpore koje su do sada dobivale neće preko noći iste i izgubiti. Kako je rekao potpredsjednik Vlade, Branko Grčić, iduće 3 godine one će imati prijelazno razdoblje u kojemu će se gradirati potpore koje su imale do sada kako bi se izbjegao šok za njihove javne financije. U 2015. će tako od 500-injak lokalnih jedinica koliko ih ima u Hrvatskoj 264 će biti u sustavu potpora, odnosno 329 ako se ubroji onih 65 s posebnim statusom. foto: seebiz.eu

Od kolovoza porezni dug smanjen za oko 700 milijuna kuna!

Portal za poslovne informacije Poslovna.hr objavio je najnoviju listu poreznih dužnika u Republici Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima, u posljednja se 3 mjeseca ukupan porezni dug smanjio za 700 milijuna kuna. Došlo je i do smanjenja broja poreznih dužnika – na dan 31.10. otvoren porezni dug prema državi imaju 4303 poslovna subjekta, što je za 12,29% manje u usporedbi sa stanjem na dan 31.7. kada ih je bilo 4906. Broj poduzeća koja su iznos duga smanjila ispod iznosa 300.000,00 kn, odnosno kriterija za objavu na listi te onih poduzeća koja su dug otplatila u cijelosti je, u usporedbi sa stanjem na zadnji dan srpnja, također porastao – s liste je izbrisano njih 675, odnosno 27,5% više od 529 koliko ih je bilo na prethodnoj listi zaključenoj u srpnju. Na aktualnoj listi poreznih dužnika našlo se i oko 270 novih dužnika s ukupnim dugom u iznosu od oko 570 milijuna kuna. Detaljni i najnoviji podaci o poreznim dužnicima, iznosima duga te postupcima koji su u tijeku, dostupni su svim korisnicima portala Poslovna.hr. foto: danas.net.hr

 
Grad i PBZ poduzetnicima namjenjuju kreditni fond od 20 milijuna kuna

Grad i PBZ poduzetnicima namjenjuju kreditni fond od 20 milijuna kuna

Nastavlja se suradnja grada Varaždina i Privredne banke na kreditiranju varaždinskih poduzetnika. Varaždinskin gradonačelnik i predstavnik PBZ-a sutra će naime potpisati ugovor kojim će se oformiti kreditni fond za obrtnike i poduzetnike Varaždina težak 20 milijuna kuna. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i predsjednik Uprave PBZ d.d. Božo Prka će sutra, 29. kolovoza, u 12.30 sati u Salonu Gradske vijećnice potpisati Ugovor o poslovnoj suradnji na provedbi „Programa kreditiranja poduzetnika - Varaždin 2014.“  Na temelju ugovora formirat će se kreditni fond namijenjen varaždinskim obrtnicima i poduzetnicima vrijedan 20 milijuna kuna. Uz njih, potpisivanju će biti nazočni i Darko Drozdek - član Uprave PBZ d.d., Moran Marangunić - direktor Regije Središnja Hrvatska i Hrvoje Galić - direktor Poslovnog Centra Varaždin. foto: poslovni.hr

Koliko je državi mjesečno potrebno za isplatu mirovina?

Koliko je državi mjesečno potrebno za isplatu mirovina?

Odnos umirovljenika i radnika iznosio je u svibnju jedan naprama 1,18, brojke su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U Hrvatskoj je prema posljednjim podacima 1,21 milijuna umirovljenika čije se mirovine isplaćuju iz doprinosa tek 1,43 milijuna radnika.Prosječni umirovljenik koji je u otišao u starosnu mirovinu sa 40 i više godina staža dobiva mjesečno 3.373,64 kune što je oko 61 posto prosječne travanjske plaće.Ipak, budući da većina radnika odlazi u prijevremenu mirovinu zbog čega pada visina mjesečnih primanja, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.243,81 kunu.Državi je mjesečno potrebno ukupno 3,03 milijarde kuna za isplatu mirovina.izvor: poslovni.hr

Središćanski TE-PRO dobio Zlatni ključ za izvoz

Udruga Hrvatski izvoznici dodijelila je nedavno nagradu Zlatni ključ najboljim izvoznicima, kao i Platinasti ključ najboljim izvoznicima u zadnjih deset godina postojanja udruge. TE-PRO središćanca Zlatka Rajfa dobio je tako Zlatni ključ kao najbolji hrvatski izvoznik u Austriju. Dodijeljene su nagrade zlatni ključ najboljim izvoznicima u prošloj godini u ukupno 19 kategorija. Pobjednici su Elektro-kontakt, Harburg-Freudenberger Belišće, Šerif Export-import, Sardina, Đuro Đaković Termoenergetska postrojenje, Mod Diz obuća, Pliva, JGL, Vetropack straža, Te-Pro, AD Plastik, Boxmark leather, Saponia, Ztres, Same Deutz-fahr žetelice, Šestan-Busch, te Telegra.Končar distributivni i specijalni transformatori uz Platinasti ključ dobili su i posebnu plaketu kao najbolji izvoznik. Osim njih još su Platinastim ključem nagrađeni Končar energetski transformatori, Ericsson Nikola Tesla, HS Produkt, Boxmark leather, Dok-ing, Vetropack straža, TDR, Ivančica, HSTec i LPT.Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago istaknuo je da izvoznici čine 13 posto svih kompanije, 50 posto zaposlenih radi u njihovim poduzećima, a odgovorni su za 50 posto investicija i 64 posto prihoda. Istaknuo je da izvoz nastavlja rast usprkos situaciji u državi. Također je podcrtao 12 pitanja koje najviše muče izvoznike i koje svake godine postavljaju Vladi. Dotaknuo se i vječne teme izvoznika, a to je slabljenje kune.- Da je kuna u posljednjih pet godina bila pet posto slabija zaradilo bi se preko 33 milijarde kuna i imali bi više od 49 tisuća radnih mjesta. No, to ne paše nekim strujama i zbog toga naši izvoznici teže posluju. Ipak usprkos problemima uspjeli su ostvariti značajne rezultate – rekao je Bago. Podcrtao je važnost Hrvatske banke za obnovu i razvitak koja odlično surađuje s izvoznicima i pozdravio je Vladin akcijski plan za pomoć izvoznicima. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da je izvoz usluga i dobara jedan od ključeva gospodarskog oporavka Hrvatske i da će Vlada pomagati izvoznicima.- Vi se borite gdje je najteže, gdje nema poznanstva već samo kvaliteta i predani rad. Upravo zbog vaše kvalitete vi ste uspješni i treba vam čestitati ne tome i pružiti vam maksimalnu podršku. Podrška izvozu je od najvećeg interesa za oporavak Hrvatske – rekao je Milanović. Dodao je da u akcijskom planu pomoći izvozu ima različitih mjera i aktivnosti koji bi trebali olakšati situaciju. Još jedanput istaknuo je važnost gospodarske diplomacije i poslao poruku veleposlanicima da im je glavni zadatak promovirati i raditi za hrvatsko gospodarstvo.- Krenulo smo izgraditi platformu za podršku izvoznicima. Bit ćemo podrška od samih početaka ideje o izvozu kod malih poduzetnika. Dvije institucije imat će ključnu ulogu u pomoći, a to su HBOR i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova – dodao je.Istaknuo je da su izvoznici bolje od očekivanja prešli preko gubitka CEFTA-e, ali da smo s ulaskom u Europsku uniju dobili priliku za ponovni izlazak na neka tržišta.- Moramo podsjetiti neke zemlje koje još uvijek koriste naše ceste, uređaje i ostale stvari da mi još uvijek imamo tu kvalitetu i da smo spremni na suradnju. Vi ste dokaz da Hrvatska ima kvalitetu za natjecanje na najzahtjevnijim tržištima – rekao je Milanović.Za kraj je poručio izvoznicima da je zahvaljujući njihovom talentu i radu Hrvatska na putu izlaska iz krize, ali da nema prečaca da se sve dovode preko noći u red. Izvoz je samo jedna od poluga za oporavak, ali iznimno važna zaključio je Milanović.Dobitnici zlatnog ključa su:•    Za rastuća tržišta – izvoznik u Tursku : Elekto-kontakt•    Za tržište srednje i južne Amerike - izvoznik u Brazil: Harburg-Fredenberger Belišće•    Za tržište Afrike – izvoznik u Egipat: Šerif export-import•    Za tržište Azije i Pacifika – izvoznik u Japan: Sardina•    Najbolji izvoznik u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske: Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja•    Najbolji izvoznik u Mađarsku: Mod diz obuća•    Najbolji izvoznik u SAD: Pliva•    Najbolji izvoznik u Rusiju: JGL•    Najbolji izvoznik u Srbiju: Vetropack straža•    Najbolji izvoznik u Austriju: TE-PRO•    Najbolji izvoznik u Sloveniju: AD Plastik•    Najbolji izvoznik u Njemačku: Boxmark leather•    Najbolji izvoznik u Bosnu i Hercegovinu: Saponia•    Najbolji izvoznik u Italiju: Ytres•    Najinovativniji izvoznik: Same deutz-fahr žetelice•    Najbolji mali izvoznik: Šestan-Busch•    Najbolji srednji izvoznik: Telegra•    Najbolji veliki izvoznik: Pliva izvor: mursko-sredisce.hr

 
Bolje domaći, nego kineski suveniri

Bolje domaći, nego kineski suveniri

Hrvatska nije samo more i priobalje već i kontinent, tako cijela zemlja mora biti ujedinjena u ponudi domaćih proizvoda turistima.   Umjesto kineskih jeftinih figurica turisti iz naše zemlje trebaju nositi suvenire izrađene rukama naših obrtnika i majstora. Hrvatska nije samo more i priobalje već i kontinent, tako cijela zemlja mora biti ujedinjena u ponudi domaćih proizvoda turistima. Prodaje naše robe turistima koji dolaze na našu obalu je najbrži i najjednostavniji izvoz. Međimurci imaju što ponuditi turistima kao suvenir. Na kupalištu Slatina u samom centru Opatije na prodajnu izložbu suvenira Hrvatske došli su s unikatnom umjetničkom keramikom, svilenim maramama, bučinim uljem, drvenom ambalažom... Međimurski obrtnici na sajam u Opatiju došli su uz pomoć Obrtničke komore Međimurske županije i Međimurske županije. Na prodajnoj izložbi proizvođača suvenira Hrvatske - Kvarner EXPO 2014. koja traje do subote, 19.travnja posjetiteljima se predstavljaju «Keramika Vrbanec» iz Mačkovca, s unikatnim svilenim maramama “Studio Peter” iz Svete Marije, razne suvenire nudi obrt “Poli-el” iz Brezja, drvenu ambalažu Drvni centar Filo iz Čakovca, a koščično (bučino) ulje tvrtke “Bister" iz Domašinca. (BMO)      

I obrtnici će plaćati PDV za izdani, a ne naplaćeni račun

I obrtnici će plaćati PDV za izdani, a ne naplaćeni račun

Kraj tekuće godine i početak nove, donijet će nove nevolje obrtnicima. Naime, s prvim danom sljedeće godine i oni će PDV morati plaćati za svaki izdani, a ne kao do sada, za svaki naplaćeni račun. Ova je izmjena Zakona već trebala stupiti na snagu, no odlučeno je da će 2014. godina biti prijelazno razdoblje tijekom kojeg se obrtnici trebaju pripremiti za novi način plaćanja obaveza. Kako se prijelazno razdoblje bliži kraju, ministarstvo financija je u javnu raspravu pustilo teze za izmjene zakona o PDV koji se dodatno usklađuje s EU regulativom, piše novilist. Glavni novitet do kojeg dolazi prilikom usklađivanja je taj što će porezni obveznici koji su mogli obračun PDV-a obaviti na primljene, tj. naplaćene naknade za  isporučena dobra i obavljene radove, ostati bez te mogućnosti.  Resorno ministarstvo, uviđa da bi zbog teške gospodarske situacije promjene u načinu obračuna PDV-a mogle obrtnicima donijeti probleme te će im se za poslove koje ugovore i isporuče do kraja ove godine omogućiti plaćanje PDV-a u obračunskom razdoblju kada naplate PDV.

Reding odgovara zašto kupovinu internetom plaćamo skuplje od ostalih

Na pitanje kako Komisija može zaštititi hrvatske potrošače i omogućiti im ravnopravan status kod kupnje na internetu koje je Komisiji uputio Tonino Picula, stigao je odgovor potpredsjednica EK-a Viviane Reding Iz ureda Tonina Picule priopćeno je da konačno stigao odgovor na pitanje koje je Europskoj komisiji Picula uputio još ove veljače, a koje se tiče planova dodatne zaštite hrvatskih potrošača i omogućavanja ravnopravnog statusa pri online kupovini, na koje hrvatski potrošači imaju pravo od pristupanja EU. Naime, hrvatski potrošači još uvijek neke usluge plaćaju skuplje od odtalih potrošača iz EU. Tako, unatoč prisutnom porastu i poboljšanju zaštite online kupovine od pristupa EU-u, za hrvatske potrošače još uvijek postoje problemi pri kupnji od nekih prodavača, najčešće onih iz Velike Britanije. Visoki troškovi kupovine i kupci koji još uvijek ne osjećaju sigurnost Srž problema leži u tome da se Hrvatsku još uvijek ne prepoznaje kao članicu EU-a. Takvo stanje za domaće potrošače dodatno povećava ionako visoke troškove dostave, zbog čega se Picula i obratio Komisiji. Picula upozorava na statistike koje pokazuju da se internetom u Hrvatskoj koristi 64% ljudi, od kojih većina već sada kupuje internetom tijekom boravka na internetu duljega od 15 sati tjedno, ali tek 31% tih potrošača se pri takvoj kupovini osjeća se sigurno. U svom odgovoru na Reding je iznijela detaljne planove ističući da će se prava potrošača ojačati zahvaljujući Direktivi o pravima potrošača (CRD), koja na snagu stupa ovoga ljeta. Kako ističe Reding najveći bi pomaci od 13. lipnja trebali biti vezani uz pravo na transparentne informacije. Povećanje transparentnosti i olakšanje prekogranične trgovine Ovom bi se Direktivom osim povećane transparentnosti trebala olakšati i prekogranična trgovina, poručuje Reding, te dodaje da će ove godine Komisija „provesti niz aktivnosti u nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, kako bi potrošači povećali svijest o svojim pravima“. Probleme previsokih tarifa u prekograničnim isporukama Komisija se nada riješiti mjerama predloženim u nedavno donesenom „Planu za ostvarenje jedinstvenog tržišta za dostavu paketa“. „Te mjere uključuju povećanje transparentnosti u odnosu na tarife isporuke različitih pružatelja usluga na tržištu tako što će prikaz ponude na internetskim stranicama prodavatelja biti jasniji, te će se olakšati upotreba internetskih alata za usporedbe“, stoji u odgovoru potpredsjednice Reding. Uz to Komisija je izdala i dodatne upute uz Direktivu o uslugama, čime je dodatno objasnila zabranu diskriminacije primatelja usluga na temelju nacionalnosti ili boravišta. Također, Reding napominje da je Komisija predstavila detaljne planove kojima je cilj osigurati da primjena zakonodavstva u području zaštite potrošača bude prilagođena digitalnom dobu, piše net.hr.

 
The Economist je Hrvatsku svrstao među top 10 najgorih ekonomija

The Economist je Hrvatsku svrstao među top 10 najgorih ekonomija

Prema britanskom The Ekonomistu Hrvatska je trenutno jedna od najgorih svjetskih ekonomija - bolna je to krtika s kojom se ne slaže ministar Linić navodeći da Svjetska banka, MMF i EU hvale provedene reforme Da se Hrvatska nalazi u izuzetno lošoj ekonomskoj situaciji pokazala su i posljednja istraživanja britanskog The Economista prema kojima smo se na listi zemalja s najgorom ekonomijom u 2014. godini smjestili u visokih top 10. Ova se informacija još uvijek nije našla u tiskanom obliku časopisa, ali je, kako navodi Indeks.hr, osvanula na Twitter profilu Roberta Alana Warda, glavnog urednika „Intelligence Unita“, konzultantskog odjela The Economista. Na pitanje zašto se i kako Hrvatska našla tako visoko na ljestvici najgorih, uz bok Cipara, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjefričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa, Ward je na svom Twitter profilu dao sljedeći odgovor: „Fiskalna štednja, visoka nezaposlenost, vanjski dug, krediti, slaba konkurentnost koči rast. Oporavak od 2015. godine“. Dok nas jedni kude, ministar Linić tvrdi da nas drugi hvale Ministar financija Slavko Linić trenutno sudjeluje na proljetnoj skupštini Svjetske banke i MMF-a koja se održava u SAD-u, a prema njegovim izjavama tamo su svi puni hvale  za našu zemlju i njenu ekonomiju. Uz to, Linić naglašava da su Svjetska Banka, Međunarodni monetarni fond i Europska unija prepoznali Vladin projekt predstečajnih nagodbi, te da samo „neodgovorni“ pojedinci u Hrvatskoj koče velike uspjehe. Ministar je iz SAD-a poručio da su i Svjetska banka i MMF zadovoljni reformama koje provodi Vlada. Činjenica je da su nam reforme prijeko potrebne i oko toga se slažu i domaći i strani ekonomski stručnjaci, no očito je da se strani analitičari ne slažu sa silnim hvalama koje navodi ministar Linić, pa se postavlja pitanje radi li o stvarnosti ili (samo)hvalama.  

Analitičari otkrivaju: nastavimo li ovako čeka nas 10 godina recesije

Analitičari otkrivaju: nastavimo li ovako čeka nas 10 godina recesije

Najavu rebalansa državnom proračuna i nove mjere smanjenja rashoda i povećanja prihoda državnog proračuna ekonomski analitičari etiketirali su kao „krpanje rupa“, bez stvaranja temelja dugoročne stabilizacije javnih financija. Među brojne analitičare koji nam daju crne prognoze spada i Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. On je jedan je od mnogih koji smatraju da Hrvatska za otprilike dvije godine doći do stanja u kojem više neće moći vraćati dugove te će morati pokrenuti pregovore o restrukturiranju javnog duga. „Naša politička elita nije na vrijeme pokrenula potrebno restrukturiranje javnih poduzeća, javnog sektora i druge reforme, i stoga će za dvije godine biti neophodno pokrenuti pregovore s MMF-om i Europskom komisijom da nam vjerovnici prolongiraju otplate duga. Mjere koje Vlada predlaže i u ovom rebalansu djelovat će prorecesijski, a neće na duži rok stabilizirati državni proračun. Smatram da će ova Vlada davanjem autocesta u koncesiju početkom iduće godine kratkoročno dodatno zakrpati proračunske rupe, ali nam onda slijede novi problemi i neće nam preostati ništa nego proglasiti nemogućnost plaćanja javnog duga“, za Slobodnu Dalmaciju izjavljuje Lovrenčić. Europa nam suviše popušta Europska komisija je suviše popustljiva prema Hrvatskoj, smatra Lovrenčić, a to stav objašnjava činjenicom da je Komisija kao redovne prihode odlučila „priznati“ 2,8 milijardi kuna namaknutih prebacivanja sredstava radnika s beneficiranim radnim stažom iz drugog u prvi mirovinski stup. „Mi jednostavno ne predstavljamo opasnost za stabilnost europskog financijskog sustava i zbog toga prema nama nisu strogi koliko bi trebali biti. I zbog toga ćemo doći u nevolje jer sami nismo u stanju biti dovoljno disciplinirani“, naglašava Lovrinčević, pri čemu napominje da bi nas u ovakvom crnom scenariju moglo zadesiti još 10 godina recesije. No, da će takvom popuštanju ubrzo doći kraj smatra Zdeslav Stanić, glavni ekonomist Splitske banke. Prema njemu Europska komisija će nam uskoro prestati popuštati i primorati će nas da kroz nadolazeće dvije godine ubrzano počnemo provoditi mjere koje, kako kaže, „do sada ili uopće nismo provodili ili smo bili prespori u tome“. Također posljednji rebalans proračuna u njegovim očima predstavlja kratkoročne mjere kojima se nastoji sanirati strukturne probleme što nije moguće. Stanić smatra da će nam upravo to Europska komisija u idućem razdoblju jasno dati do znanja, te ističe da je u tom smislu optimist i kako smatra „da ćemo ipak izbjeći crni scenarij“. Nije sve tako sivo? Dakako, ima i onih koji smatraju da se ovakva situacija još uvijek može izbjeći, a među njima je i bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić. Prema njoj, pred nama je još dovoljno vremena u kojem možemo izbjeći pojavu situacije u kojoj više nismo u stanju vraćati dugove. Dalić tvrdi da je tužna istina to što nas politika Vlade Zorana Milanovića gura prema grčkom scenariju, no pri tome naglašava da još uvijek imamo dovoljno vremena provesti potrebne reforme kako javnog, tako i ostalih sektora, kako bi vjerovnicima pokazali da smo na pravom putu. „Premijer bi trebao znati da domoljublje nije provizorna populistička borba protiv zahtjeva iz Bruxellesa, već da je domoljublje vođenje ispravne ekonomske politike koja će ozdraviti državne financije“, rekla je Dalić.

Od države ćemo moći jeftino kupiti ili unajmiti stanove

Punjenje mršave državne blagajne planira se i novcem od prodaje državnih stanova, ali i poslovnih prostora. Plan je do kraja lipnja prodati 1.100 takvih stanova, a država računa na zaradu veću od 180 milijuna kuna. Ali to nije sve, država će ispod tržišne cijene i iznajmljivati stanove te poslovne prostore. Stan kakav bi se primjerice u oglasnicima davao u najam po mjesečnoj cijeni od 500 eura na mjesec, država će ponuditi za 425 eura, odnosno 15 posto jeftinije, javlja dnevnik.hr. Diljem Hrvatske, oko 450 je praznih državnih stanova koji će se prvo davati u najam, a ukoliko građani ne budu zainteresirani, stanovi će ići u prodaju. Ipak, početni trošak snosit će država jer je većinu tih stanova potrebno adaptirati. - Prodaja će se odvijati sukladno procjeni stanja na tržištu od ovlaštenog sudskog vještaka', rekao je Alen Čičak iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Zato je 1.100 stanova, u kojima već žive stanari, spremno za prodaju odmah. Rok za podnošenje zahtjeva je 30.lipnja. Stanove će moći otkupiti oni koji u njima već žive, tvrde u DUUDI-u, a koji imaju podmirene sve obveze prema državi. - Svi podositelji zahtjeva moći će kupiti stanove ili u gotovini ili putem obročne otplate na dvadeset godina uz 4% godišnje kamate. Ono što mi procjenjujemo da bi mi mogli zaraditi je nekakvih 500 eura po kvadratu, dakle nekakvih 24 milijuna eura' -pojasnio je Čičak.U državnom je vlasništvu i 500-tinjak praznih poslovnih prostora koji će također biti pušteni u najam.

 
Državni budžet sredinom travnja postaje bogatiji za 150 milijuna eura!

Državni budžet sredinom travnja postaje bogatiji za 150 milijuna eura!

Europska komisija potvrdila je usklađenost hrvatskog sustava za upravljanje i nadzor fondova EU-a, te se za prvih šest mjeseci članstva u Uniji oko 22. travnja očekuje isplata predujma od 150 milijuna eura Ovoga četvrtka Europska je komisija potvrdila usklađenost hrvatskog sustava za upravljanje i nadzor fondova EU-a, te će Hrvatskoj isplatiti 150 milijuna eura predujma. Kako navode mediji iz Komisije se doznaje da se isplata može očekivati oko 22. travnja. Izvor iz Europske komisije rekao je da je naš sustav za upravljanje fondovima „dobio zeleno svjetlo“, te je dodano da su Komisijine službe Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije već poslale četiri pisma, pa se tako pozitivne ocjene hrvatskog sustava, oko 22. travnja može očekivati isplata 150 milijuna eura predujma Ova svota predstavlja trećinu sredstava koje Hrvatska za prvih šest mjeseci članstva, tj. za drugu polovinu 2013., može povući iz Strukturnih i Kohezijskog fonda, prenose mediji.

Ništa od oporavka hrvatskog gospodarstva

Ništa od oporavka hrvatskog gospodarstva

U MMF-u očekuju novu odgodu oporavka hrvatskog gospodarstva koji bi po novim procjenama trebao nastupiti tek u 2015. godini. Međunarodni monetarni fond (MMF) danas je, u sklopu svojih redovnih proljetnih prognoza, objavio kako će hrvatsko gospodarstvo ove godine zabilježiti pad aktivnosti od 0,6 posto. Tijekom 2015. mogao bi uslijediti blagi oporavak, ali uz stopu rasta od samo 0,4 posto. Ovo su posve drugačije projekcije u odnosu na one od prošle jeseni kada je MMF predviđao rast hrvatskog gospodarstva za 1,5 posto, javljaju mediji. To znači da u MMF-u očekuju novu odgodu oporavka hrvatskog gospodarstva koji bi po novim procjenama trebao nastupiti tek u 2015. godini. Osjetno su snižene i procjene inflacije u RH i to na 0,5 posto u ovoj godini, umjesto na 2,5 posto kao što je MMF predviđap jesenjim prognozama. U 2015. inflacija bi trebala ubrzati na 1,1 posto, izračunali su u MMF-u. No, poboljšane su prognoze bilance tekućeg računa plaćanja, koja bi ove godine trebala iskazati višak od 1,5 posto BDP-a, izračunali su u MMF-u. MMF objavljuje redovne prognoze za globalno gospodarstvo u cjelini dva puta godišnje, u proljeće i u jesen. Od financijske krize 2008. objavljuju i ažurirane međuprognoze za vodeća gospodarstva i regije u svijetu.  

Radnici se zbog straha ne bore za svoja prava

Radnici se boje da bi ih poslodavac mogao kazniti ukoliko zatraže zaštitu. I tako u strahu od gubitka posla trpe i rade. Sve se manje građana pritužbama javlja Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova u području radnih odnosa, radnih uvjeta, zapošljavanja, pristupa svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja, usavršavanja te prekvalifikacije. Smatra se kako je do toga dovela ekonomska kriza, visoka nezaposlenost i strah od gubitka posla. Lani je pravobraniteljica zaprimila 89 pritužbi vezanih uz tržište rada i zapošljavanje, dok je godinu dana ranije bilo 112 pritužbi. Pravobraniteljica u svojem godišnjem izvještaju, ističe kako ju zabrinjava pad pritužbi zbog nepovoljnog postupanja u radnim odnosima. - S obzirom na težinu ekonomske krize i situaciju na tržištu rada, ovaj pad ne bi trebalo tumačiti kao pad u interesu, a još manje u potrebi za pravnom zaštitom od diskriminacije. Ovaj pad potrebno je sagledati prvenstveno kao rezultat brige za radnim mjestom u kontekstu krizne situacije na tržištu rada - istaknula je pravobraniteljica, piše novilist. Pravobraniteljica očekuje da će se pad pritužbi nastaviti i tijekom 2014. godine, odnosno da će broj osoba koje se odlučuju na korištenje pravnih instrumenata zaštite od nepovoljnog postupanja kojem ih izlaže poslodavac biti sve manji. Logična je to posljedica kretanja na tržištu rada. Radnici se boje da bi ih poslodavac mogao kazniti ukoliko zatraže zaštitu. I tako u strahu od gubitka posla trpe i rade.

 
Država sutra počinje s rasprodajom automobila u Varaždinu

Država sutra počinje s rasprodajom automobila u Varaždinu

Republika Hrvatska krenula je u masovniju prodaju automobila koji su ovrhama zaplijenjeni od građana zbog dugova za poreze i doprinose. Na internetskim stranicama Porezne uprave objavljena je najava javne prodaje automobila u čak osam područnih ureda u Hrvatskoj koje će od ponedjeljka zainteresiranim kupcima dati priliku da razgledaju vozila koja se prodaju, ali i da predaju svoje ponude.Iako su pojedini područni uredi već ranije objavljivali javne prodaje, na web stranicama Porezne uprave sada se prvi puta objavila prodaja u skoro polovici od 21 područnog ureda diljem RH.Prodajom zaplijenjenih automobila i plovila djelomično će se nadoknaditi nenaplaćeni porezi, doprinosi i ostala davanja.Javna prodaja u VaraždinuZa dio građana, ovo može biti prilika za povoljnu kupnju, Nama najbliži područni ured Porezne uprave gdje će se sljedećeg tjedna održati javna prodaja je onaj u Varaždinu. Tamo će se javna prodaja vozila neposrednom pogodbom vršiti od 07. do 09. travnja.Zatvorene pisane ponude za kupnju vozila mogu se predati neposredno Poreznoj upravi, Područnom uredu Varaždin, Varaždin, Graberje 1 u vremenu od 08:00 do 13:00 sati, ili se mogu dostaviti poštom preporučeno. Popisana vozila iz oglasa pod rednim brojem 1. do 10. mogu se razgledati u vremenu od 09:00 do 13:00 sati na skladištu društva Intereuropa d.d. u Varaždinu, Vilka Novaka 48c, a vozila pod rednim brojem 11. do 20. na skladištu u Breznici 168 dana 07.04.2014. godine u vremenu od 09:00 do 13:00 sati. Dodatne informacije o javnoj prodaji mogu se dobiti na telefon 042-390-100.Popis vozila i oglas o javnoj prodaji istih možete preuzeti ovdje.

Broj milijunaša u RH raste brže no igdje u svijetu!

Broj milijunaša u RH raste brže no igdje u svijetu!

Hrvatski prosjek rasta milijunaša je 33 posto, a svjetski 28 posto. U Hrvatskoj se broj nezamislivo bogatih ljudi povećava znatno brže od svjetskog prosjeka. Tako smo po koncentraciji milijunaša po stanovniku jedna od najbogatijih država u široj regiji. U kategoriju milijunaša spadaju osobe čija imovina vrijedi više od 30 milijuna dolara. U prošloj godini u RH je bilo 220 multimilijunaša, dok se do 2023. godine predviđa kako će ta brojka narasti na 293. Tako barem predviđa izvješće konzultantske kuće Knight Frank 'The Wealth Report 2014.', javlja Novilist.55. mjesto u svijetuHrvatski prosjek rasta milijunaša je 33 posto, a svjetski 28 posto.  U posljednjih deset godina broj multimilijunaša povećao se 72 posto. U 2003. bilo ih je 128, a u 2013. godini 220.Hrvatska se po broju multimilijunaša svrstala na 55. mjesto u svijetu. U imovinu multimilijunaša Knight Frank ubraja kuće za stanovanje, nekretnine, dionice i druge vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zlato, jahte, vino, satove i ostale predmete.Prema anketi provedenoj među 23.000 multimilijunaša, oni su oko 30%  svojeg bogatstva uložili u skupe rezidencije. Svaki u prosjeku ima 2,4 kuće za stanovanje, te ukupno bogatstvo u prosječnoj vrijednosti od 68 milijuna dolara.

Šopingholičari navalili u H&M!

Danas je varaždinski Lumini shopping centar svečano otvorio vrata brojnih renomiranih brendova. Posjetitelji mogu uživati u vrhunskoj ponudi H&M, Sport Vision, UPIM, C&A, New Yorker, Deichmann, Europa 92, Benetton, Victus Lumini Diadema, Galeb, Sandra i Toni, Top shop, S. Oliver, Galileo, Mis, Shoebox, Posteljina.hr, Ghetaldus, Ciciban, Dominik, iNovine i Accessoires Donna. Znatni popusti na proljetnu kupnju i mnoge druge pogodnosti daju priliku za super shopping. U Lumini shopping centru u periodu od 27. do 30. ožujka trgovine će raditi do 22 sata i u tim danima posjetitelji će uz svaku kupovinu moći sudjelovati u nagradnoj igri ispunjavanjem kupona čije je završno izvlačenje u nedjelju u 20 sati.Nagrade su primamljive, a sastoje se od shopping bonova u iznosima od 3000, 1500 i 500 kn koji dolaze u pravom trenutku za obnovu proljetne odjeće.

 
Novi udar na nezaposlene

Novi udar na nezaposlene

Rebalans proračuna negativno će utjecati na Vladine mjere aktivnog zapošljavanja, rekao je danas ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić. Novim rebalansom će se za mjere zapošljavanja dobiti 177 milijuna kuna manje. Rebalansom državnog proračuna ovogodišnja su sredstva za provedbu aktivne politike zapošljavanja smanjena s 511 milijuna na 334 milijuna kuna.Tako će mjere ostati obustavljene dok se ne dobije novac iz Europske unije. Time će biti pogođeno oko 12.000 osoba, većinom mladih, koje neće moći koristiti neku od mjera koje su se provodile zadnje dvije godine, a najpoznatija je zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa na godinu dana, odnosno pripravništvo za 1600 kuna mjesečno.Zbog ovakve situacije, ministar je uvjeren, kako će nezaposlenost u 2014. godini rasti. Ipak, ne može reći koliki rast očekuje zbog skorog početka sezonskog zapošljavanja.Procjenjuje se kako će oko 12.000 ljudi biti 'na čekanju' dok se ne dobije novac za provođenje mjera iz Europske unije.Na novinarsku konstataciju kako je nevjerojatno da Vlada u vrijeme krize rebalansom smanjuje novac za poticanje zapošljavanja, Mrsić je odgovorio da se štedjelo na svim proračunskim stavkama, a u njegovu resoru nisu dirana sredstva za mirovine i naknade za nezaposlene, piše dnevnik.hr.Ipak, ministar je uvjeren kako će situacija biti bolja nakon što Hrvatska povuče sredstva iz europskog programa poticanja zapošljavanja mladih pod nazivom Garancija za mlade. Iz tog programa Hrvatska bi trebala u ovoj godini dobiti oko 150 milijuna eura, no program koji je Hrvatska poslala u Bruxelles još mora odobriti Europska komisija.No, nitko ne zna točno kada bi taj novac trebao stići u Hrvatsku.Mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je ukupno 30.697 osoba. Većina korisnika u programe je ušla tijekom prošle godine.Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (uz naknadu od 1600 kuna) i dalje je najiskorištenija mjera, a njome je obuhvaćeno više od polovice ukupnog broja korisnika.Nakon toga najviše je korisnika potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje 6.134, dok potpore za samozapošljavanje trenutno koriste 4.932 osobe. Javnim radovima obuhvaćena je 2.981 osoba.

E-prijave na mirovinsko osiguranje obavezne od 31. ožujka

E-prijave na mirovinsko osiguranje obavezne od 31. ožujka

Podsjećamo da je od početka godine na snazi obveza podnošenja prijava i odjava na mirovinsko osiguranje u roku 24 sata. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podsjeća obveznike podnošenja prijava na mirovinsko osiguranje sa više od 3 osiguranika da su nakon 31. ožujka 2014. dužni podnositi prijave elektroničkim putem E-prijave.Preduvjet za korištenje usluge E-prijave je:- kvalificirani poslovni certifikat koji izdaje Financijska agencija (FINA), a pohranjen je na čip kartici (Smaft cardl ili USB tokenu, i- registracija korisnika (popunjavanjem Pristupnog lista na www.mirovinsko.hr).Korisnici koji posjeduju Finin certifikat koji sadrži OIB (izdan nakon 11. žujka 2013.), a ujedno su i ovlaštene osobe za zastupanje obveznika doprinosa, Pristupni list za uslugu E-prijave mogu potpisati i predati elektronidkim putem (preko www.mirovinsko.hr), bez potrebe odlaska na šalter.lznimno, novi korisnici mogu otvoriti korisnički račun i popunjavanjem ,,papirnatog" pristupnog lista (dostupan na www.mirovinsko.hr), kojeg je potrebno ovjeriti i zajedno s pripadajućom dokumentacijom predati na najbliže područne službe ureda/ispostave Zavoda.Podsjećamo da je od početka godine na snazi obveza podnošenja prijava i odjava na mirovinsko osiguranje u roku 24 sata.

Varaždinci postavljaju jajomat

U ponedjeljak, 24. ožujka u 11:30 sati u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu pokraj mljekomata bit će postavljen prvi jajomat u susjednoj nam županiji. - S obzirom da se u Varaždinskoj županiji poljoprivredna gospodarstva gase iz godine u godinu, cilj je da se svaku obitelj koja želi živjeti i raditi na poljoprivredi, zadrži na njihovom gospodarstvu, te da se iz poljoprivrede ostvaruju osnovni i dopunski izvor prihoda i svojim indirektnim utjecajem pridonose ukupnom krajobrazu naše Županije – tvrde iz Varaždinske županije, piše eVaraždin.Varaždinska županija putem Upravnog odjela za poljoprivredu kontinuirano od 2005. godine provodi programe, projekte i mjere ruralnog razvoja na svome području.Aktivnosti su u početku bile dio poljoprivredne politike Županije, da bi se kasnije ugradile u Regionalni operativni program, a danas se mjere poljoprivredne politike provode kroz Županijsku razvojnu strategiju.Jedna od takvih aktivnosti je i sufinanciranje nabavke i instalacije jajomata od strane proizvođača jaja s područja Varaždinske županije.

 
Je li pametnije štedjeti u banci ili novac čuvati ispod madraca?

Je li pametnije štedjeti u banci ili novac čuvati ispod madraca?

Sve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a prema Gfk istraživanju njih više od 50 posto smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti. Samo 18 posto građana RH svoju štednju povjerava bankama, dok čak 25 posto onih koji štede, svoj novac čuvaju 'u čarapi'.Pokazalo je to istraživanje Gfk instituta koje je otkrilo kako među građanima naše zemlje postoji veliko nepovjerenje prema bankama.Štediše se tako najčešće boje da iz nekog razloga neće moći doći do svog novca u trenutku kad im bude najpotrebniji, ali strahuju i od oporezivanja štednih uloga.Roditelji koji svojoj djeci uplaćuju dječju štednju, u slučaju da novac odluče podići s djetetovog računa, suočavaju se sa dugotrajnim procedurama, a nerijetko i sa osudama Centra za socijalnu skrb da žele živjeti na račun svog djeteta, piše SlobodnaDalmacija.Novac u kući - mamac za lopoveIpak, čuvanje novca kod kuće i nije najsretnije rješenje. Dokaz tome možete pronaći i u našoj Crnoj kronici u kojoj svakodnevno izvještavamo o provalama i pljačkama naših domova koje se događaju sve učestalije, a čije žrtve možemo postati baš svi.Policija stoga savjetuje svima koji se odluče za 'kućnu štednju' da skrovito mjesto za svoju ušteđevinu pomno odaberu, a da o štednji i o tome gdje drže novce ne govore čak ni najbližima.Ne štedimo za luksuz, već za crne daneSve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a prema Gfk istraživanju njih više od 50 posto smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti.Riječ je o trendu koji se povezuje s rastom nezaposlenosti, jer oni koji ostaju bez posla okreću se ušteđevini kao osnovnom sredstvu za život. Naime, većina Hrvata koji štede u bankama, ne odvajaju novac za točno određenu stvar, nego za crne dane.

Bolnički smještaj roditelja teško oboljele djece plaćat će HZZO

Bolnički smještaj roditelja teško oboljele djece plaćat će HZZO

HZZO će ubuduće plaćati bolnički smještaj roditeljima teško oboljele djece, a na Popis ortopedskih i drugih pomagala uvrštena su i nova pomagala po povoljnijoj cijeni Nakon današnje sjednice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje objavljeno je kako će HZZO ubuduće plaćati bolnički smještaj roditeljima teško oboljele djece. Ova se odluka odnosi na roditelje djece kojoj nije neposredno ugrožen život, ali se liječe slično kao i djeca oboljela od malignih bolesti.   Do sada su pravo na plaćeni smještaj imali samo roditelji djece koja se liječe od malignih bolesti. Na temelju novoga Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, plaćanje smještaja proširuje se na roditelje djece oboljele od aplastične anemije, premalignih stanja, imunodeficijencije i drugih sličnih bolesti, piše novilist. Na Popisu nova i povoljnija pomagala Također, na HZZO-ov Popis ortopedskih i drugih pomagala uvrštena su i nova pomagala po povoljnijoj cijeni, nižoj za deset posto. Popust se odnosi na pomagala kao što su oblozi na rane, pomagala za urogenitalni sustav, antidekubitalna i druga pomagala. Isto tako, djeca do 18 godina starosti ponovno preko HZZO-a imaju pravo na bijele ispune na stražnjim zubima, no povišena je cijena materijala koje koriste zubni tehničari.

Što se mijenja kod otkupa povratne ambalaže?

U novom sustavu više neće postojati mogućnost zlouporabe, manipulacije ili monopola. Promjene prema uzoru na najbolje europske i svjetske prakse Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, najvio je uvođenje automatizacije sustava za otkup ambalažnog otpada. Do kraja tekuće godine trebali bi biti uvedeni automati za brojenje, sortiranje i prešanje ambalaže i to na barem trećinu od ukupnih 1.820 otkupnih mjesta, a do kraja sljedeće godine automatizirano bi trebalo biti 90% otkupnih mjesta.Ministar je danas u obraćanju novinarima predstavio sve što je napravljeno u posljednjih godinu i pol kako bi se riješili problemi u gospodarenju ambalažnim otpadom. Uz to je i naglasio da u tom sustavu više neće postojati mogućnost zlouporabe, manipulacije ili monopola. Promjene prema uzoru na najbolje europske i svjetske prakseUvođenjem ovakve automatizacije i to po uzoru na najbolje europske i svjetske prakse želi se postići racionalizacija cjelokupnog sustava. Tako će se na većinu postojećih mjesta za otkup ambalaže uvesti uređaji za njenu kontrolu, brojanje, sortiranje te prešanje. Cilj je umanjiti pogreške koje nastaju ljudskim faktorom, a do kojih najčešće dolazi pri brojanju ambalaže.Uređaji koji će se uvesti trebali bi imati povratnu vezu sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pomoću koje bi se trebali dostavljati podaci o količinama obrađene ambalaže i to u realnom vremenu, a prikupljeni podaci biti će objedinjeni u registru svih dionika u sustavu. Time će se spriječiti manipulacije podacima o količinama, navodi Zmajlović, te upozorava da je procijenjeno da je do sada oko 40 % ambalaže prolazilo mimo sustava.Očekuje se povećanje prihoda od najmanje 15 milijuna kunaJedan je od glavnih uvjeta i motiva za uvođenjem automatizacije sustava upravo otkupna cijena ambalaže, koja je do sada bila čak tri do četiri puta niža od tržišnih cijena. No i to bi se trebalo promijeniti. Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od sada će otkupne cijene formirati sukladno tržišnim cijenama relevantnih izvora EU tržišta. Pri tome će se poštovati načelo blizine kako bi se hrvatskim tvrtkama omogućilo da posao zadrže, pa čak i povećaju.Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio promjene sustava ambalažnog otpada, ministar Zmajlović je istaknuo da će se svjetska tržišna cijena umanjiti za iznos očekivanih onečišćenja, što je 15% umanjenja za PET ambalažu, te 10% za staklo i metal. Osim toga, ministar navodi da se zbog promjene cijene u odnosu na prošlu godinu očekuje i povećanje prihoda od prodaje ambalažnog otpada za 15 do 20 milijuna kuna.Što to znači za građane?Građani koji redovito sakupljaju i vraćaju ambalažni otpad i dalje će za isti dobivati tzv. povratnu naknadu od 50 lipa po boci ili limenci. No, promjena koju bi neki građani mogli osjetiti jesu stalni prihodi. Naime, ovom je prilikom ministar poručio da u sljedećih nekoliko godina žele udvostručiti broj direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom, sa 6.000 na 12.000. Ova bi vijest mnogim nezaposlenim, ali i zaposlenim, građanima Lijepe naše mogla izmamiti osmijeh na lice, no hoće li do otvaranja 6.000 radnih mjesta uistinu i doći pokazat će vrijeme.

 
Hrvatskoj za zapošljavanje mladih 128 milijuna eura

Hrvatskoj za zapošljavanje mladih 128 milijuna eura

Za provođenje programa do 2020. godine osigurano je šest milijardi eura, a od toga će Hrvatskoj pripasti 128 milijuna eura, javljaju agencije Europska komisija osmislila je program ''Garancija za mlade'' kako više od pola milijuna NEET-a (kako u Europi nazivaju nezaposlene mlade ljude) ne bi postali izgubljena generacija.Za provođenje programa do 2020. godine osigurano je šest milijardi eura, a od toga će Hrvatskoj pripasti 128 milijuna eura, javljaju agencije.Nakon što bude usvojen europski proračun za petogodišnje razdoblje moći ćemo povući prvih, nešto više od 60 milijuna eura. To bi se trebalo dogoditi tijekom ovog mjeseca, a ostatak u sljedeće dvije godine.Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti mladih iznosi 23,5 posto što znači da je bez posla oko 5,6 milijuna ljudi u dobi od 15 do 24 godine. Nazvani su NEET-sima što je skraćenica od "not employed, not in education, not in training" (nisu zaposleni, ne školuju se, ne pripremaju za posao).U Hrvatskoj je ta brojka još strašnija. Stopa nezaposlenosti mladih je iznad 50 posto. Odnosno bez posla je svaka treća osoba u dobi između 15 i 29 godina."Garancijom za mlade" Hrvatska bi mladima trebala omogućiti da se zapošljavaju u roku četiri mjeseca nakon što dođu na burzu rada, a do trenutka kada će se svakoj mladoj osobi moći ponuditi kvalitetan posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili vježbeništvo, proći će oko tri godine, predviđa se."Garancijom za mlade" obuhvaćene su osobe od 15 do 25 godina, jer tako mlade osobe u radnoj snazi prepoznaje Međunarodna organizacija rada i Europski ured za statistiku.Ipak mnoge su države članice, pa tako i Hrvatska, odlučile "Garancijom" obuhvatiti i one koji su u dobnoj skupini od 25 do 29 godina. Kroz nekoliko tjedana Ministarstvo očekuje službenu informaciju hoće li se sredstva moći proširiti i na tu dobnu skupinu.

Kako se iz žrtve transformirati u lidera?

Kako se iz žrtve transformirati u lidera?

Robin Sharma je slavni autor 15 bestselera o vođenju uključujući i “Redovnik koji je prodao svoj Ferrari”, jednu od najprodavanijih poslovnih knjiga na današnjem tržištu. Jedan od najcjenjenijih menadžerskih konzultanata na području vođenja Robin Sharma, 20. veljače 2014. u Zagrebu održava poslovni seminar “Vođe bez titule”, a dao je intervju organizatoru Dhar mediji koji u prenosimo cijelosti:Što vas je motiviralo da napišete prvu knjigu “Redovnik koji je prodao svoj Ferrari”?Ideja za pisanje ove knjige rodila se iz mojih unutarnjih borbi. Bio sam uspješan odvjetnik i ostvario sve ono što od nas društvo traži da bismo bili sretni i ispunjeni, ali ja sam unatoč tome osjećao prazno i jadno. Stoga sam prionuo na učenje i tražio odgovor na pitanje: ”Što je to što uspješne ljude čini uspješnima?”Primjenivši sve što sam naučio transformirao sam svoj život te sam napisao prvu knjigu kako bih to dragocjeno znanje podjelio sa svima koji žele mijenjati svoje živote.Novi model vođenja o kojemu podučavate, doista se razlikuje od onog čemu se podučavalo nekad?Stari model liderstva je odumro. Novo znanje u koje možete naći u knjizi “Vođa bez titule” pomoći će vam da transformirate svoju poziciju žrtve u poziciju lidera na privatnom i poslovnom planu. “ Možete biti žrtva ili možete pokazati što znači vođenje. Ali ne možete činiti oboje.”Vođa bez titule svjestan je da je svaki posao važan i da ga bez obzira na poziciji na kojoj radite u tvrtci gdje ste zaposleni, možete djelovati poput Picassa – savršeno i time pridonjeti mnogo u svom kolektivu.Može li se u doba krize biti dobar vođa? Što je osnovna razlika između običnog menadžera i vođe?Ono što čini velikog vođu nije način na koji se ponaša kada je sve dobro već naprotiv, onda kada se sve raspada. U teškim uvjetima svi imamo izbor: biti sićušne žrtve ili demonstrirati kvalitete vođe kao što su strast, autentičnost, upornost, majstorstvo u poslu koji obavljate i umijeće bivanja na usluzi drugima.Ljudi koji se ponašaju kao žrtve se boje promjena dok su lideri inspirirani njima. Zato je dobro iskoristiti promjene i uvijek tražiti nove prilike, umijesto da se fokusirate na problem. Čak i onda kada su drugi kritični i negativni, ostanite pozitivni i fokusirani.Vaša filozofija pokrenule je 5 milijuna ljudi u raznim kompanijama, koje bi to bile ideje koje pomažu svima?- sanjajte velike snove ali započnite malim koracima- ideje bez ostvarenja su bezvrjedne- postignite savršenstvo u izgradnji odličnih timova- razlikujte “biti zauzet” od “biti produktivan”- postizanje vrhunskih rezultata ima više veze sa “ne” nego stalnim “da”- uspjeh prestaje onada kada uspješni ljudi prestanu raditi stvari koje su radili da bi postali uspješni- pomaganje drugima da postanu uspješni čini vas još uspješnijima- posao lidera je stvoriti nove lidere- jedini neuspjeh je odustajanjeNa koji način menadžeri mogu motivirati lude u ovim kriznim vremenima kad se tako lako izgubi kurs?Pronalaskom svrhe u onome što radimo i zašto radimo je ključ. Jednom kad se povežemo sa “moćnim zašto” postajemo uzbuđeniji i motiviraniji. Tajna strasti je svrha. Kada osjećate da ispunjavate svoju svrhu, rezultati se počinju manifestirati u stvarnosti.I što možemo očekivati na seminaru u Zagrebu?Iskrenu i moćnu prezentaciju sa praktičnim idejama koje pomažu poslovnim ljudima da čine najbolje što znaju na putu ostvarenja u svojim karijerama, da dominiraju industrijom u kojoj rade i da žive život pišući povijest. O SHARMI:Robin Sharma je slavni autor 15 bestselera o vođenju uključujući i “Redovnik koji je prodao svoj Ferrari”, jednu od najprodavanijih poslovnih knjiga na današnjem tržištu. Njegov rad je preveden u 62 zemlje i na 75 jezika, što ga čini jednim od najčitanijih autora na svijetu.Osim što je vrlo tražen govornik na globalnoj razini, također je i iznimno cijenjen savjetnik koji je radio sa Predsjednicima uprava vodećih multinacionalnih kompanija prema Fortune 500 magazinu te mnogim vođama diljem svijeta. (Fortune 500, uključujući Microsoft, Starbucks, Coca-Cola, GE, Nike, FedEx, i IBM, NASA, Yale University i Young Presidents Organisation itd.)Osnivač je Sharma Leadership International Inc., konzultantske tvrtke sa vrlo jasnim fokusom djelovanja: Rad u organizacijama i ljudima prema ideji „Vođenje bez titule“. U nedavnom neovisnom istraživanju koje je obuhvatilo 22.000 menadžera, Robin je bio rangiran u Top 5 vodećih stručnjaka (2012, izvor: leadershipgurus.net). Pandan je predavačima poput Jacka Welcha, Jeffery Immelta, Bill Clintona. Uz Robina Sharmu predavanje će održati poznati Hrvatski menadžeri i konzultanti na temu “Vođenja i komunikacije”:• Jadranka Boban Pejić, CEO Biovega• mr.sc. Damir Jugo, Dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment• prof.dr. sc. Davor Perkov, profesor Visoke poslovne škole Libertas ZagrebNakon predavanja slijedi okrugli stol na temu “Budućnost vođenja u Hrvatskoj” čiji su gosti:• Jadranka Boban Pejić, CEO Biovega• Sandra Mihelčić, Vlasnica i CEO Business Media Group• mr.sc. Damir Jugo, Dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment• dr.sc. Davor Perkov, profesor Visoke poslovne škole Libertas Zagreb• dr.sc. Mladen Radujković, dipl.ing.građ., profesor na Građevinskom fakultetu, IPMA predsjednik• prof.dr. Nikica Gabrić, Ravnatelji i osnivač Poliklinike Svjetlost• dr.Vlatko Kalapoš, E.M., life coach• moderator rasprave: Lea Brezar, direktorica Dhar medie

Jednostavan vodič za ispunjavanje porezne prijave za građane

S obzirom da se u našoj državi zakoni neprestano mijenjaju, građani često puta lutaju tražeći i loveći nove propise, a zakonska pravila su teško razumljiva nekome tko nije u tome „doma“. S početkom mjeseca veljače, većina građana, osim o onom ljepšem dijelu mjeseca kada je Valentinovo, počinje razmišljati i o vlastitoj prijavi poreza na dohodak i obvezama koje uz to idu. I ove godine rok predaje prijave poreza na dohodak je 28. veljače, stoga svi građani imaju još dovoljno vremena da točno i na vrijeme ispune i predaju svoje porezne prijave.S obzirom da se u našoj državi zakoni neprestano mijenjaju, građani često puta lutaju tražeći i loveći nove propise, a zakonska pravila su teško razumljiva nekome tko nije u tome „doma“.Iako je ovo vrlo opsežno područje, gdje svatko može naći svoju specifičnost, postoje neka osnovna pravila kako ispuniti prijavu poreza na dohodak.Od svih građana koji su obvezni podnijeti prijavu poreza na dohodak, prva razlika je između onih kojii imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj (rezidenata) i onih koji to nemaju. Naime, dok u poreznu prijavu rezidenata ulaze svi dohotci, u poreznu prijavu nerezidenata ulaze samo oni dohotci koje su ostvarili unutar Hrvatske.Poreznu prijavu ne moraju podnijeti svi građaniOsim onih kojima to zakon propisuje kao obvezu, postoje oni koji to mogu učiniti samo ako žele jer smatraju da će imati koristi od toga, tj. ostvariti pravo na povrat poreza. U tom slučaju trebaju prije podnošenja prijave dobro izračunati i uzeti u obzir sve svoje dohotke, kako ne bi na nešto zaboravili i ispustili te bi na kraju, zbog neznanja, bili obvezni izvršiti uplatu u državni proračun.Obrazac porezne prijave možete kupiti u knjižari, ali preporučam da sami skinete obrazac sa interneta, gdje se on nalazi u elektronskom obliku pa možete u miru na računalu upisati ali i obrisati sve podatke, prije nego isprintati završnu verziju.Tko obvezno mora podijeti prijavu poreza na dohodak za 2013. godinu:1. građani koji su istovremeno primili plaću kod dva ili više poslodavca (u istom mjesecu, zbog čega je moguće došlo do dupliciranja prava na osobni odbitak u tom razdoblju)2. građani čija mirovina je istodobno isplaćena kod dva ili više osiguravatelja3. građani koji istovremeno imaju isplaćenu plaću i mirovinu (u istom mjesecu)4. građani koji imaju obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo i druge samostalne djelatnosti5. građani/rezidenti pomorci u međunarodnoj plovidbi6. građani/rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva (ako taj dohodak Hrvatska oporezuje i ako porez nije plaćen po našem propisu - mirovine iz Slovenije i Italije nisu izuzete od takvog oporezivanja, dok one iz Njemačke jesu)7. građani koji su primili plaću, drugi dohodak ili autorski honorar na koju poslodavac nije obračunao i uplatio porez8. građani čije je dijete ili uzdržavati član ostvarilo više od 11.000 kn primitka u prošloj godini, a tijekom godine je korištena olakšica za tog uzdržavanog člana (u takvim slučajevima obično Porezna uprava kontaktira građane na dostavu porezne prijave)9. porezni obveznik kojeg je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodakGrađanima koji su obvezni prema zakonu podnijeti prijavu poreza na dohodak, a istu ne dostave u propisanom roku, Porezna uprava će porez na dohodak utvrditi procjenom.Tko može podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan:1. osobe koje nisu bile u mogućnosti iskoristiti svoje puno godišnje pravo na osobni odbitaka.a. osobe koje su bile zaposlene samo nekoliko mjeseci u godini temeljem čega je plaćen porez na dohodak, no ostatak godine nisu imale prihode stoga mogu dobiti povrat uplaćenog porezab. osobe koje su cijele godine imale prihode samo iz drugog dohotka temeljem kojeg je uplaćen porez, a nisu ostvarivale plaću temeljem ugovora u radu2. osobe koje su ostvarile plaću koja na godišnjoj razini nije premašila prvi porezni razred gdje je plaća bila oporezivana samo sa stopom od 12%, a u međuvremenu su i temeljem drugog dohotka ostvarili primitke (koji su oporezivani po stopi od 25%)3. osobe kod kojih plaća nije bila ravnomjerno isplaćena pa je došlo do poreznog opterećenja, ukoliko ono nije izravnato po konačnom obračunu poslodavca (primjerice, ukoliko ste jedan mjesec imali plaću 7.000 kn neto, a drugi mjesec 2.500 kn, tada ste u mjesecu kada je plaća bila veća bili oporezivani po višoj stopi, iako na godišnjoj razini ne spadate u skupinu većeg poreznog razreda)4. osobe koje imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, pa na temelju toga imaju pravo na uvećan osobni odbitak5. osobe koje su ostvarile dohodak od kapitala na koje je plaćen porez na dohodak (dividende, udjeli u dobitku i sl.), dohodak od najamnine i zakupnine (ako plaćaju porez po rješenju Porezne uprave) i osobe koje su ostvarile dohodak od osiguranja (ako su premije priznate u izdatke zbog povrata poreza)Važno!Povrat poreza možete dobiti samo ukoliko je taj porez uplaćen u državni proračun, bez obzira što bi imali pravo na povrat temeljem izračuna i vaših drugih prava!Primici koji se NE unose u godišnju poreznu prijavu1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, primici od kamata po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu sa posebnim zakonom2. uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine3. obiteljske mirovine čiji korisnici su djeca umrlog roditelja4. državne nagrade5. socijalne potpore, invalidnine i primici po posebnim propisima6. doplatak za djecu i potpore za novorođenče7. potpore zbog uništenja imovine zbog elementarnih nepogoda8. primici od prodaje osobne imovine (kuća, stan, zemljište i sl.) ako to nije predmet djelatnosti9. odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću10. nasljedstva i darovi (i drugo, u skladu sa zakonom)Obrazac prijave poreza na dohodak ima ukupno 8 stranica. Krenimo redom:1. stranica – unose se vaši podaci, ime, prezime, oib, adresa, broj telefona (obavezno, u slučaju da porezni referent zatreba kakve dodatne podatke od vas ili vas mora obavijestiti o nečemu), upisujete ukoliko je došlo do promjene prebivališta tijekom godine, invalidnost temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu, a u donjem dijelu podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji što je potrebno pažljivo ispuniti, sa točnim vremenom korištenja i postotkom osobnog odbitka, kako bi se slagalo sa iznosima osobnih odbitaka koje ćete kasnije unositi2. stranica – ovdje je prostor za unos podataka o vašim dohotcima, bilo da se radi o plaći, mirovini ili dohotku na koji se ne plaća porez temeljem oslobođenja zbog invalidnosti (temeljem podataka koje ste unijeli na 1. stranici)3. stranica – stranica namijenjena za ispunjavanje podataka obrtnika i samostalnih obveznika uplate doprinosa4. stranica – ovdje se unose dohotci od imovine i imovinskih prava (primjer: iznajmljujete vlastiti stan ili dio svoje kuće i temeljem tog najma plaćate porez na dohodak), dohodak od kapitala – dividende i udjeli u dobiti, podaci o kamatama i izuzimanjima, dohodak od osiguranja5. stranica – mjesto za unos svih drugih dohodaka koje ste ostvarili, a temeljem kojih tražite pravo na povrat poreza, unos podataka o inozemnom dohotku6. stranica – podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima te popis priloženih isprava7. stranica – možda najvažnija stranica za većinu građana. Mjesto unosa osobnih odbitaka temeljem kojih se traži povrat poreza. U Međimurskoj županiji, prostori općina Podturen i Dekanovec su u 2013. godini spadale u područja posebne državne skrbi, pa ako živite u tim općinama, svoje odbitke unesite u kolonu P3 i P4.8. stranica – ova stranica je zapravo suma svega što ste do sada unijeli. Posebnu pozornost skrenite na red gdje treba navesti mjesto i pripadajući prirez. Cijeli izračun bit će vam lakši ukoliko koristite elektronski obrazac za izradu prijave poreza na dohodak, jer vam se tako iznosi samo zbrajaju u kolonama gdje je to predviđeno.Umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak i osobni odbitakOsobni odbitak je dio dohotka koji se ne oporezuje te se na taj način u cijelosti ostavlja građanima na raspolaganje. U mjesečnom izračunu neto plaće radnika, osobni odbitak povećava iznos neto plaće, jer smanjuje osnovicu za oporezivanje.Svaka osoba ima pravo na 2.200 kuna osobnog odbitka. Ukoliko ta osoba ima primjerice dvoje djece, temeljem kojih ostvaruje olakšicu u smislu povećanja osobnog odbitka, tada njegov koeficijent osobnog odbitka iznosi 2,2 (1,0+0,5+0,7) , a ukupni osobni odbitak 4.840 kuna.Moguće je da se porezna olakšica ne koristi tijekom godine u vidu povećanja neto plaće, nego se na kraju godine, baš u ovo vrijeme, izradi porezna prijava u koju se unesu podaci o uzdržavanim članovima, i temeljem koje se tada zatraži povrat preplaćenog poreza na dohodak za cijelu prošlu godinu.Djeca i mlađi članovi obitelji na redovnom školovanju, starije osobe pod skrbništvom, nezaposleni supružnik ili druge uzdržavane osobe u obitelji, omogućuju svakom zaposlenom članu da poveća svoj osobni odbitak. Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, ne prelaze 11.000 kuna godišnje. Dakle, uzdržavani članovi mogu također imati neki svoj prihod, ali je iznos dozvoljenog prihoda ograničen zakonom.Pravo na povećanje osobnog odbitka može se preraspodijeliti između članova koji zajedno uzdržavaju druge članove obitelji (primjerice otac i majka raspodijele međusobno faktore za uvećanje osobnog odbitka temeljem djece koju imaju). U tom smislu potrebno je napraviti dvije porezne prijave i zajedno ih predati, kako bi se podaci o kojima se radi mogli kvalitetno i točno obraditi od strane poreznog referenta. Za svakog člana obitelji za kojeg se koristi olakšica, potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju kojom se dokazuje to pravo (rodni list, potvrda o prebivalištu, vjenčani list i sl.). Nezaposleni nevjenčani supružnik (u izvanbračnoj zajednici) ne daje pravo na povećanje osobnog odbitka, jer on ne spada u uzdržavane članove obitelji.Faktori koji uvećavaju osobni odbitak:Osnovni osobni odbitak 1,01. dijete 0,52. dijete 0,73. dijete 1,04. dijete 1,45. dijete 1,9Uzdržavani član 0,5Dodatak za djelomičnu invalidnost 0,3Konkretno, evo jednog klasičnog primjera kako bi mogla izgledati vaša porezna prijava (sažeto):Imate neto plaću 5.000 kuna, a poslodavcu niste prijavili uzdržavanog člana obitelji i živite u Čakovcu gdje je prirez 10%. Prema tim podacima, vaša plaća bruto iznosi 7.035,17 kuna.Nakon što iz te bruto plaće oduzmete trošak mirovinskog osiguranja (1. i 2. stup), preostaje 5.628,13 kuna i to je vaš dohodak temeljem koje se izračunava porez i prirez na dohodak.No, imate pravo na osobni odbitak od 2.200 kuna, stoga ne plaćate porez na puni dohodak, nego plaćate porez na 5.628,13 kn – 2.200 kn, dakle na 3.428,13 kuna.Budući zbog visine vaših primanja ulazite i u 1. i u 2. porezni razred, plaćate porez po stopama od 12% i od 25%. Na kraju ukupni iznos vašeg mjesečnog poreza iznosi 571,03 kuna, a temeljem tog iznosa plaćate još i prirez od 57,10 kuna. To su iznosi koji vam se mjesečno skidaju od vašeg dohotka, tj. u vaše ima ga poslodavac uplaćuje u državni proračun. Na godišnjoj razini to je 7.537,56 kuna na ima poreza i prireza iz vaše plaće.No, vi imate jedno dijete za koje niste iskoristili olakšicu. Sada je vrijeme da to učinite. U poreznoj prijavi unesite sve podatke koje imate od svog poslodavca, o visini primanja i uplaćenom porezu i prirezu na dohodak, a na 7. stranici porezne prijave unesite svoje pravo na olakšicu zbog djeteta, tako da ćete svoj osobni odbitak uvećati za faktor 0,5 i tako dobiti pravo na mjesečni odbitak od 3.300 kuna. S time se vaše pravo na ukupni godišnji odbitak povećava sa 26.400 kuna na 39.600 kuna, zbog čega na zadnjoj stranici porezne prijave dolazite do izračuna povrata poreza u iznosu od 3.629,93 kune.Uz predaju porezne prijave, u ovom slučaju prilažite i rodni list djeteta (kopiju) kao dokaz da ste mu roditelj.ZanimljivoOsobni odbitak se, osim za uzdržavane članove i invalidnost, može uvećati i za darovanja u humanitarne, kulturne, sportske, vjerske i druge namjene. Visina takvog povećanja osobnog odbitka uvjetovana je maksimalno u iznosu od 2% vašeg prošlogodišnjeg dohotka, tj. dohotka ostvarenog u 2012. godini i neće vam se priznati ako i u prethodnoj godini niste ispunili i predali poreznu prijavu.Dobro je znati!Iako je rok za predaju prijave poreza na dohodak za 2013. godinu, 28. veljače 2014. godine, ako porezni obveznik iz opravdanih razloga tj. razloga za koje nije odgovoran (liječenje, bolest, elementarne nepogode ili viša sila) propusti predati poreznu prijavu u zakonskom roku, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje.Međutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom. Za sve to je potrebno obratiti se nadležnoj ispostavi porezne uprave koja tada službeno donosi zaključak o toj stvari.Dodatne upute kao i obrasce možete naći i na web stranicama porezne uprave.

 
Uvode se novi porezi, a već smo porezni pakao

Uvode se novi porezi, a već smo porezni pakao

Kada se zbroje porez na dohodak i socijalni doprinosi, sa stopom od 46,3% našli smo se odmah iza Belgije i Grčke. Bez obzira na niske plaće, Hrvatska je po poreznom opterećenju rada visoko rangirana na svjetskoj ljestvici zemalja, a novi udarci na džepove građana već su najavljeni.„Individual Income Tax and Social Security Rate 2012“ istraživanje je KPMG-a koje je pokazalo da je Hrvatska na ljestvici poreznog opterećenja rada na trećem mjestu u svijetu!Kada se zbroje porez na dohodak i socijalni doprinosi, sa stopom od 46,3% našli smo se odmah iza Belgije i Grčke. Nešto povoljnije od Hrvatske su Italija i Njemačka, koje su zauzele četvrto i peto mjesto.Istraživanje je pokazalo i da zapadna Europa ima najveće prosječne stope poreza na dohodak, s prosjekom od 46,1%, dok istočna Europa ima daleko niže stope, s regionalnim prosjekom od 16,7%, što je rezultat mnogih inicijativa za sniženjem poreznih stopa radi povećanja konkurentnost.Stope PDV-a u Hrvatskoj su među najvišima u EuropiIstraživanje je pokazalo da je opća stopa PDV-a u Hrvatskoj viša od prosjeka zemalja Europske unije. Naime prosječna je stopa PDV-a u zemljama članicama EU 21,5%, a u Hrvatskoj je čak 25%. Mnoge su zemlje EU zadnjih godina povećale opću stopu PDV-a, no Hrvatska se među njima nalazi na samom vrhu, u grupaciji sa zemljama poput Švedske i Danske koje ujedno imaju i znatno više prosječne dohotke po glavi stanovnika. Veću stopu PDV-a ima jedino Mađarska, koja je sa 27% zauzela prvo mjesto.No, rekordno visoki porezi nisu jedini Hrvatski problem, tu je i porezna nesigurnost te složenost poreznih propisa. Na to ukazuje i ranije objavljeno istraživanje Deloittea, prema kojem je 72% ispitanika izjavilo da u Hrvatskoj postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. KPMG prenosi da se kao najčešći izvori te nesigurnosti spominju nedorečenost, manjkavost i sporne javno dostupne upute, ali i česte zakonske promjene. Koliko hrvatska porezna politika kaotična, pokazuje jednostavan primjer međustope PDV-a, koja je u posljednjih godinu dana mijenjana nekoliko puta.Ma što nas briga, u krizi smo i moramo lupiti po džepovimaOvakvi podaci našu Vladu i ministarstva očito ne zabrinjavaju, što je najvidljivije u novom nametanju poreza kojima se pokušava napuniti državna blagajna. Vodeći slojevi su svjesni kritične situacije do koje je došlo kombinacijom visokog deficita i velikog vanjskog duga, znaju da se to pod hitno treba popraviti jer u suprotnom državi prijeti bankrot i stroge sankcije. no i ovoga puta, državu moraju spašavati građani kojima se najavljuju novi porezni nameti.Dodatan izvor državnih prihoda trebalo bi postati oporezivanje dobitaka od igara na sreću. Do sada manji dobici nisu podlijegali oporezivanju, no prema najavama ministra Linića počet će se oporezivati svi dobici veći od jedne kune. Na taj bi se način državni proračun trebao biti podebljan sa otprilike 300 milijuna kuna.No, to nije sve, novi porezni nameti idu još dalje. Od 2016. godine uvode se novi porezi, a prema Linićevoj najavi radi se o porezu na nekretnine, porezu na kamate na štednju i porez na kapitalnu dobit. Porez na nekretnine proračunu bi godišnje trebao donositi 1,5 milijardi kuna, a porezi na kamate štednje i na kapitalnu dobit pretpostavlja se da će pridonijeti s otprilike 400 milijuna kuna godišnje.Loše je gospodarenje državu dovelo na rub propasti, a novi nameti mnogim će građanima donijeti noćne more i živote im svesti na borbu za puko preživljavanje, sve u nadi da ćemo se iz teške gospodarsko-ekonomske situacije izvući.Tko zna, možda u budućnosti zasjednemo i na prvo mjesto ljestvice opterećenosti rada porezom. Efekt takvih nameta sasvim je jasan po novčanike građana, a kako će utjecati na privlačenje investicija i kapitalnih ulaganja, ostaje u području crnih predikcija.

Čakovečki komunalci - među rijetkima koji ne varaju građane

Čakovečki komunalci - među rijetkima koji ne varaju građane

Od 128 komunalnih poduzeća jedino komunalci u Čakovcu, Đurđevcu, Makarskoj, Splitu i Sinju ispravno obračunavaju cijenu vode Jedino komunalci u Čakovcu, Đurđevcu, Makarskoj, Splitu i Sinju ispravno obračunavaju cijenu vode, dok svi ostali to rade pogrešno. Zaključak je to izvješća „Ekonomske opravdanosti razlika u cijeni komunalnih javnih usluga“ za 2012. godinu koji je Saboru podnio Državni ured za reviziju.U čemu je kvaka?Problem je u dvostrukim mjerilima, ali i metodologiji o čemu u radu “Jesu li ekonomski opravdane razlike u cijeni vode” pišu dr. sc. Anto Bajo s Instituta za javne financije i dr. sc. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prema njima razlike u cijeni komunalija nisu opravdane, a problematično je to što korisnici usluga komunalnih poduzeća u vlasništvu gradova i općina vodu plaćaju previše dok drugi je plaćaju premalo. U 2012. poslovanje nije bilo usklađeno, rok produžen na 2013. Prema stručnjacima najveći je problem u tome što se većina komunalnih društava nije prilagodila novim zakonskim zahtjevom prema kojem su se morali ustrojiti kao trgovačko društvo ili javna ustanova koje se bavi isključivo vodoopskrbom i odvodnjom s gradovima i općinama kao isključivim osnivačima. Isporučitelji su vode do prosinca 2012. iz poslovanja trebali isključiti sve druge djelatnosti, no većina njih tijekom 2012. nije uskladila poslovanje, tvrde stručnjaci. Taj je rok naknadno produljen do kraja 2013. godine.Jednako tako cijene bi se trebale obračunavati u skladu s načelima punog povrata troškova, socijalne prihvatljivosti i zaštite od monopola, a poslovanje bi moralo biti učinkovito, što u glavnom nije slučaj.   Problema je mnogoUz nejasna evidencija troškova za vodne usluge te različite omjeri fiksnih i varijabilnih cijena za pojedine isporučitelje, problematična je i dvostruka naplata naknade za koncesiju, višestruka naplata fiksnog dijela cijene za korisnike u zgradama bez posebnih vodomjera za svako kućanstvo, velike razlike u cijenama za građane i gospodarstvo. Probleme stvaraju i golemi gubici zbog dotrajalosti cjevovoda i vodosprema, a sve se to u konačnici može svesti na loše upravljanje.Kako se boriti s nadprosječnim gubicima?Autori su se teksta pozabavili prijedlozima za poboljšanja. Prema njima, resorno bi ministarstvo i Vijeće za vodne usluge ponajprije trebali precizirati odredbe Uredbe o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova. Također, gradovi i općine bi iz poslovanja trebali isključiti druge usluge, čime bi se riješio problem evidencije troškova. U stambenim zgradama s više domaćinstava i zajedničkim vodomjerom potrebno je fiksni dio troška raspodijeliti na stanove, a učinkovitost tvrtki osim preispitivanja odnosa cijena za domaćinstva i gospodarstvo, može se povećati udruživanjem više malih u veće, piše Večernji list. Nedavno najavljena poskupljenja vode mnogim su građanima donijela znoj na čelo. Ova studija pokazuje da takvi novi udari na džepove građana možda i nisu u potpunosti opravdani, te nameće i neka druga pitanja: Hoće li oni koji svoje poslovanje "nisu uskladili sa zakonskim zahtjevom" biti kažnjeni i kako?Hoće li se građanima koji su vodu plaćali na temelju krivo napravljenih obračuna vratiti ono što su preplatili ili hoće li oni koji nisu plaćali dovoljno razliku morati pokriti? Hoće li odgovorne osobe uopće odgovarati? Ovo su samo su neka od pitanja na koja bi mnogi građani voljeli znati odgovore, no ako je suditi po dosadašnjoj lošoj praksi, ona će i dalje ostati tek pitanja.

IKEA nudi posao za 260 osoba- prijavite se i vi!

Za kandidate koji prođu prvu selekciju uslijedit će telefonski i grupni intervjui. Natječaji za poslove u IKEA robnoj kući u Zagrebu su otvoreni. IKEA bi s radom trebala početi u ljeto 2014. godine.U prvom krugu IKEA će zaposliti oko 110 budućih kolega i to u odjelima IKEA Food, Protok robe te u odjelu Procjena štete namještaja i popravci.U sljedećem, posljednjem krugu masovnog zapošljavanja koji će trajati od petka 28. veljače do petka 07. ožujka 2014. godine, IKEA će tražiti još 150 kolega za pozicije prodavača te zaposlenike u odjelu Odnosa s kupcima, priopćeno je iz kompanije, piše net.hr.- Svi zainteresirani kandidati na ovom linku mogu ispuniti online predložak životopisa na hrvatskom jeziku. Za kandidate koji prođu prvu selekciju uslijedit će telefonski i grupni intervjui. Zatim ćemo odabrane kandidate pozvati u Centar za procjenu kako bismo ih kroz različite zadatke i druženje bolje upoznali te utvrdili dijele li vrijednosti tvrtke IKEA - kazala je Ana Josipović, voditeljica ljudskih resursa IKEA robne kuće Zagreb.

 
Naređivanje i kontrola su zastarjele, traži se predanost i suradnja

Naređivanje i kontrola su zastarjele, traži se predanost i suradnja

Koje su osnovne filozofije rukovođenja zbog kojih je Sharma postao planetarno popularan konzultant i autor bestselera? Robin Sharma, poznati kanadski menadžerski konzultant gostuje 20. veljače u zagrebačkom Hypo centru, na poslovnom seminaru „Vođenje bez titule“, kojeg organizira agencija Dhar media d.o.o. iz Zagreba.Koje su osnovne filozofije rukovođenja zbog kojih je Sharma postao planetarno popularan konzultant i autor bestselera te po čemu se razlikuje od „konzervativnih“ oblika menadžmenta, za Međimurske novine saznali smo u razgovoru s Leom Brezar, direktoricom Dhar medie.Po čemu se filozofija liderstva Robina Sharme razlikuje od uobičajenih načina vođenja koji se primjenjuju?Kako Sharma kaže u jednom od svojih video klipova, prošlo je vrijeme vođenja koje se temelji na naređivanju i kontroli te da je došlo vrijeme novog načina vođenja, a ono počiva na predanosti i suradnji.Predanost se odnosi na to da se svim svojim bićem moramo fokusirati na ostvarenje cilja, no to ne znači da moramo zanemariti ljude i odnose. Baš naprotiv, izgradnjom sebe kao pozitivne ličnosti postajemokarizmatični, topli i srdačni i to je ono što ljudi primjećuju. Lakše ćete surađivati s jednim takvim menadžerom i dati sve od sebe za projekt u kojem sudjelujete.Zašto je Sharmina filozofija drugačija?Zato jer je autentičan, zato jer vas podučava ispravnom načinu djelovanja, dobrim vrijednostima koje trebamo graditi. Nakon primjene u praksi, imamo mjerljive rezultate.Mogu li se Sharmine metode primjenjivati u svim organizacijama, posebice radno intenzivnim?Sharmine metode prije svega primjenjujemo na sebi. Nakon što naučimo djelovati na sasvim drugačiji način od onog danas, mijenjamo i svoju okolinu. Zapravo teorija o tome što daješ to se i vraća je dobro poznata stvar, no danas ljudi često kažu da je ipak za naš uspjeh potrebno nešto treće – možda sreća. Definitivno se ne bih složila s time. Ukoliko podesimo svoju unutarnji svijet tako da se u sebi osjećamo dobro, vanjski faktori to ne mogu previše mijenjati, tj. ne mogu nas slomiti. Mogu nas ljuljati, gurati i spoticati nam noge, ali u suštini mi znamo tko smo i kamo idemo.To je ključ. Stoga, da, Sharmine metode mogu se primjenjivati u svim organizacijama, naravno ako počnemo od sebe. Sasvim je svejedno s koliko se posla suočavamo. Između ostalog, složen um djeluje brže i organiziranije.Koje poznate tvrtke ili menadžeri primjenjuju metodu „vođe bez titule“?Multiniacionalne korporacije u svijetu sve su više svjesne da je čovjek ključ uspjeha pa su tako primorane i mijenjati svoje vlastite paradigme poslovanja. NASA, Yale, Microsoft, General Electrics, Merill Lynch i mnogi drugi prihvatili su Sharminu filozofiju i primjenjuju je u svom poslovanju. Mislim da je vrijeme da i mnoge Hrvatske kompanije učine isto.Nije li za takvu metodu potrebno mijenjati i cijelu filozofiju pristupa gospodarstvu? Je li to uopće moguće provoditi u Hrvatskim uvjetima eskaliranog proturječja centralizirane države i liberalnog tržišta?Dobro pitanje. Da, potrebno je mijenjati cijelu filozofiju pristupa gospodarstvu. Čini mi se da dolazi neko novo vrijeme i neki novi ljudi. Današnji sustav nema što ponuditi i mora se mijenjati. Promjena je jedini očiti izbor i nadam se da će ga većina slijediti.Mi smo toliko podcijenili sebe i spustili sve standarde života da vjerujemo samo na lijepim riječima, a došlo je vrijeme da gospodarstvo povedu ljudi koji iza sebe imaju iskustvo u poduzetništvu, koji su se suočavali s krizama, padali pa se dizali i opstali. Vrijeme je da se probudimo i povjerujemo da zaslužujemo više i da počnemo vjerovati da to možemo i ostvariti.Tko će imati najviše koristi od dolaska na seminar, tj. kome je seminar prvenstveno namijenjen?Seminar je namijenjen menadžerima – zapravo onima koji žele biti, kako Sharma kaže, “Promjena koju želite u svijetu”. Oni koji su se spremni suočiti sa sobom, priznati tko su i podići standarde svog života. Primjenjivost Sharmine filozofije leži u ponavljanju i ustrajnosti.Odbacivanje onog što smo bili jučer sa fokusom na ono što želimo biti, ali pritom zadržati svoj integritet i postati pravi lider. Vođa koji cijeni sebe a time i druge, koji odobrava, koji potiče, koji razumije, koji suosjeća. Koji zna kamo ide.Objasnite nam pobliže pojam dharmičkog menadžmenta?Dharmički menadžment počiva na dva temeljna načela: dharme (ispravnog djelovanja) i sathye (istine). Osviještenim življenjem, tj. potpunim preuzimanjem odgovornosti za svoje postupke, te življenjem prema snažnim životnim vrijednostima sažetim u ljubavi, mi zapravo prekidamo lanac negativnih obrazaca i dopuštamo životu da nas podučava, a ne udara.Promjenom percepcije, dovodimo se u stanje više svijesti koja je nužna da bismo riješili svakodnevne dileme i probleme.I Einstein je rekao da problem nije moguće riješiti sa pozicije na kojoj je nastao. Znači vrijeme je za novi pristup. Preuzmimo odgovornost i postanimo bolji od onog što smo bili jučer. Dozvolimo si da pogriješimo i dozvolimo drugima isto. Ne fokusirajmo se na greške, nego na rješavanje problema. Dajmo si vremena da naučimo od drugih, jer svatko tko nam dođe u život, naš je učitelj.Dharmički menadžment u praksi znači vidjeti svakog pojedinca u našem timu upravo takvim kakav je i dati mu prostora da raste u granicama koje mu odgovaraju. I budimo bez brige, život se uvijek pobrine da nam pošalje ono što trebamo, pa tako i nagradu za naš trud. Dati više, ne znači izgubiti više nego dobiti trostruko nazad, a život se nekako pobrine baš za to. (tn)Opširnije o seminaru Robina Sharme: Ne propustite poslovni seminar: Vođa bez titule

Volonteri Socijalne samoposluge od sada i u trgovačkim centrima

Volonteri Socijalne samoposluge od sada i u trgovačkim centrima

Prikupljene namirnice se lagano troše. Stoga početkom veljače volonteri počinju prikupljati namirnice u trgovačkim centrima koji su im otvorili svoja vrata. Prošlo je već više od mjesec dana otkada je u Varaždinu otvorena Socijalna samoposluga ''Kruh sv. Antuna''.- Samim ulaskom u projekt znali smo da će potreba biti velika, i upravo to nas je nosilo te nas nosi i dalje. Sada, nakon mjesec dana rada, imamo 300 evidentiranih korisnika Socijalne samoposluge koji su primili paket s osnovnim živežnim namirnicama, poput brašna, ulja, mlijeka, šećera, palente i sl., te higijenskim potrepštinama. Ako uzmemo u obzir da evidentirani korisnici u prosjeku žive u tročlanom kućanstvu, zapravo smo u mjesec dana od ljubavi i s ljubavlju, pomogli oko 900 osoba. Očekujemo daljnji porast broja evidentiranih korisnika koji bi mogao prijeći brojku od 1000 osoba i to je, nažalost, istina - javljaju volonteri Socijalne samoposluge.Prikupljene namirnice se lagano troše. Stoga početkom veljače volonteri počinju prikupljati namirnice u trgovačkim centrima koji su im otvorili svoja vrata.Dana 1. veljače smo prisutni u Plodinama u Optujskoj i Gospodarskoj ulici. Spremnost na sudjelovanje u ovom važnom projektu su osim Plodina pokazali i Mercator, Spar, Kaufland, Kitro i Branka, a očekujemo odgovore još nekih centara na području našeg grada. Prikupljanje namirnica će se odvijati svake subote u drugom trgovačkom centru. Nadamo se da će naši sugrađani biti osjetljivi na potrebe najsiromašnijih u našem gradu te na izlazu iz trgovačkog centra darovati za njih pokoju živežnu namirnicu ili higijensku potrepštinu, stoji u njihovom priopćenju. foto: eVarazdin.hr

Poduzetnicima do 3,5 milijuna eura bespovratnih sredstava

Korisnik može dobiti po jednom projektu od pola milijuna do 3,5 milijuna eura u kunama u maksimalnoj protuvrijednosti. Malim i srednjim poduzetnicima pruža se prilika da povuku bespovratna sredstva iz EU u minimalnom iznosu od pola milijuna eura, odnosno maksimalnom iznosu do 3,5 milijuna eura. Prezentacija kako povući bespovratna sredstva održana je u prostorima Županijske gospodarske komore u ponedjeljak, prezentaciju je organizirao Centra za EU pri HGK. - Još 21. prosinca 2013. raspisan je natječaj za povećanje konkurentnosti gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poduzetnika.Sredstva će se korisnicima isplaćivati u nekoliko obroka ovisno o potrebama korisnika no nakon provođenja određenih aktivnosti i plaćanja računa, A te aktivnosti su u pravilu gradnja i rekonstrukcija i opremanje objekata, zatim aktivnosti vezane uz promociju rezultata, treninzi osoblja i troškovi konzultanta. Korisnik može dobiti po jednom projektu od pola milijuna do 3,5 milijuna eura u kunama u maksimalnoj protuvrijednosti. To znači da minimalna vrijednost projekta iznosi milijun eura ukoliko je riječ o ulaganju srednjih poduzetnika, ukoliko je postotak potpore 50 posto, odnosno negdje oko  833 tisuće eura  ukoliko je riječ o malim poduzetnicima ili mikro poduzetnicima, obzirom da je razina potpore  u njihovom slučaju 60 posto. Projekti će biti ugovoreni do 30 lipnja ove godine, s time da moraju biti okončani do 31. srpnja 2016. godine.Da bi poduzetnici dobili novce moraju ispunjavati nekoliko općih uvjeta. Imati registrirano poslovanje u Hrvatskoj, imati zaposlene, pozitivno poslovati u 2012 i 2013. godini i osigurati financiranje samog projekta, obzirom da nitko neće dati unaprijed novce za nešto što nije napravljeno. No u ovom natječaju postoji mogućnost dobivanja avansa u iznosu do 30 posto od utvrđene potpore, nakon potpisivanja ugovora. A povrat sredstava  sredstava po projektu odvija se kvartalno nakon dovršetka određenih radova koji su obavljeni u tom roku. Samim natječajem je definiran široki krug potencijalnih korisnika potpora u malom i srednjem poduzetništvu. Postoji nekoliko desetina različitih  klasifikacija djelatnosti, dok je druga skupina poduzetnika koji se posebno prepoznaju kroz jednu podgrupu u natječaju  su pružatelji hotelskih usluga, kazao je Saša Bukovac, pomoćnik direktora Centra za za EU pri HGK. Hrvatska gospodarska komora provodi aktivnosti za promociju ovog natječaja zajedno s ministarstvom poduzetništva i obrta uz HBOR, vrlo česti i uz predstavnike Hrvatske udruge banaka i drugih institucija koji također aktivno sudjeluju u promociji i koji će sudjelovati u implementaciji ovog natječaja.Više o samom natječaju, kao i natječajnu dokumentaciju možete pronaći na slijedećem linku:http://www.minpo.hr/default.aspx?id=515.

 
Sindikati Vladi zbog ZOR-a prijete grčkim scenarijem

Sindikati Vladi zbog ZOR-a prijete grčkim scenarijem

Sindikalisti tvrde da Vlada i HUP ovakvim ZOR-om ustvari žele deregulirati, ali i sniziti radnička prava. Danas je na Vladinu odluku da prijedlog novog Zakona o radu (ZOR) uputi u saborsku proceduru bez dogovora sa sindikatima, reagiralo pet sindikalnih središnjica. Sindikati su Vladi zaprijetili da će to spriječiti, pa makar i kod nas moralo doći „grčkog scenarija“.Pet sindikata: Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske u zajedničkom priopćenju Vladi prijete da će im građani i radnici priuštiti „grčki scenarij“.Spomenuti su sindikati zbog ne slaganja sa Vladom i njenom politikom u vezi ZOR-a već najavili generalni štrajk, ali su i istupili iz Gospodarsko-socijalnog vijeća te prekinuli socijalni dijalog s ministrom rada i mirovinskog sustava. Ministra Mrsića optužuju da se o sindikalnim stajalištima o prijedlogu ZOR-a, nije ni očitovao, a kamo li da je sindikate pozvao na dodatne konzultacije. Iz sindikata tvrde da je ministar Mrsić pomoću manipulacija javnosti tekst zakona bez ikakvih promjena uputio u saborku proceduru.Zašto su sindikati protiv ovakvog ZOR-a?Sindikalisti tvrde da Vlada i HUP ovakvim ZOR-om ustvari žele deregulirati, ali i sniziti radnička prava. Navode da promjene ZOR-a nisu utemeljena na stručnim analizama, niti iza njih stoji relevantna argumentacija ni statistika, te ističu da su oni dali niz konkretnih primjera provedbe trenutno važećeg ZOR-a, pogotovo u dijelu koji se tiče organizacije radnog vremena.Prema sindikatima razlozi nekonkurentnosti i hrvatskog gospodarstva ne leže u radnicima i njihovim pravima, već u nesposobnosti menadžerskog kadra i neučinkovitosti javne uprave.Osim toga, sindikati napominju da je Vladina konstantna priča o povećanom zapošljavanju kao posljedici lakšeg otpuštanja toliko „ridikulozna“ da je više ne žele ni komentirati. Upravo suprotno, sindikati u svom priopćenju upozoravaju na to da se samo radi o zamjeni jednih radnika drugima, ali u nesigurnijim uvjetima, što ne može voditi otvaranju novih radnih mjesta.Prema njima, doći se do rada više radnika na jednom radnom mjestu, a sve to kako bi se statistike, samo prividno, poboljšale.Nova radna mjesta otvaraju incesticije, a ne smanjenje prava radnikaU priopćenju se navodi da problem nezaposlenosti mogu riješiti samo nova ulaganja, investicije usmjerene u inovacije, znanje, nove i čiste tehnologije, snižavanje cijene energenata, reindustrijalizacija zemlje te zeleni poslovi, a ne snižavanje prava radnika, što Vlada uporno pokušava učiniti.Agencije prenose i da pet sindikalnih središnjica ističe da se procjena potencijalnih učinaka novih regula pokazala farsom, te da je novi Zakon o radu skrojen isključivo prema potrebama Vlade i HUP-a.U Hrvatski je sabor na dva čitanja s današnje sjednice Vlade upućen prijedlog izmjena ZOR-a. Tim se prijedlozima, barem prema riječima ministra Mrsića, pokušavaju očuvati postojeća i otvoriti nova radna mjesta, potaknuti zapošljavanje, a uz sve to poslodavcima se želi omogućiti brza prilagodba tržišta, na što sindikati komentiraju, da ovakvim prijedlogom jedino omogućava prilagodba tržišta, no da će sve ostalo navedeno, višestruko patiti.

Očekujte veće račune za vodu, Vlada podiže naknadu

Očekujte veće račune za vodu, Vlada podiže naknadu

Prosječnom kućanstvu koje troši oko 20 kubičnih metara vode mjesečno, račun će biti do 30 kuna veći Kukuriku koalicija već drugi put tijekom svog mandata podiže naknadu za korištenje vode.Nova uredba kojom raste naknada stupa na snagu 1. travnja 2014. godine i znači da će kubični metar vode poskupjeti za 1,2 kune. Na žalost, to neće biti prvoaprilska šala, jer se radi o povećanju naknade od 120 posto.Prosječnom kućanstvu koje troši oko 20 kubičnih metara vode mjesečno, račun će biti do 30 kuna veći, piše 24sata.Naknada je 2012. godine narasla sa 80 lipa na 1,35 kuna, a sada na čak 2,85 kuna.

Cijene kuća najviše su pale u Hrvatskoj

Iza nas po padu cijena nekretnina su Cipar sa -8,0% te Španjolska sa -6,4 posto. Najveći rast cijena u istom je periodu zabilježen u Estoniji (+5,3 posto), Irskoj (+4,1 posto) i V. Britaniji (+2,5 posto). Prema najnovijim podacima koje je danas, 21. siječnja objavio Eurostat (europski statistički ured) Hrvatska se našla na prvom mjestu u EU po postotku pada cijena nekretnina u posljednjem kvartalu 2013. godine.Pad cijena u tom je periodu u RH bio -16,9 posto.Iza nas po padu cijena nekretnina su Cipar sa -8,0% te Španjolska sa -6,4 posto. Najveći rast cijena u istom je periodu zabilježen u Estoniji (+5,3 posto), Irskoj (+4,1 posto) i V. Britaniji (+2,5 posto).Najveći su rast cijena na godišnjoj razini tijekom 2013. ostvarile Estonija 11.1%, te Luksemburg sa 6,5 posto (samo stanovi) i Latvija sa 6,2 posto.Na tromjesečnoj su razini cijene kuća u EU u razdoblju od srpnja do rujna zabilježile rast drugo tromjesečje zaredom, i to po stopi od 0,7 posto.U prethodnom su tromjeseču porasle 0,4 posto.Njihov je rast blago ubrzao i u eurozoni gdje su porasle 0,6 posto, nakon 0,2-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.Hrvatskoj je njihov pad oštro usporio, na minus 0,9 posto, s minus 6,5 posto koliko je iznosio u prethodna tri mjeseca.

 
 
FOTOGALERIJE
 
 
 
VRIJEMEPINOVA.HR
TRENUTAČNO
PROGNOZA
min.
max.
sada
0°C / 0°C
12.02.2017.
21:02
0 °C
12 mm
N/A  (N/A)  W/m²
REL. VLAŽNOST ZRAKA:

82 %

82 % / 82 %
VJETAR: 1 m/s
1 m/s / 2 m/s
 
 
 
 
 
 
 
VIDEO
 
 
 
ELEKTRONSKO IZDANJE
 
 
 
 
 
 
 
TEČAJNA LISTA
 
 
Rubrike
Rubrike

Međimurje

Hrvatska

Svijet

Crna

Sport

Lifestyle

Gastro

Foto

OglaŠavanje

Mali oglasi

Kolumne
Kolumne

Božena Malekoci-Oletić

Dejan Zrna

Josip Šimunko

Jožek radnik

Stjepan Mesarić

Tomislav Novak

Informacije
Informacije

Marketing

Slobodna radna mjesta

Oglasnik

Prognoza vremena

Korisni linkovi i brojevi

Pošaljite vijest

Pošaljite fotografiju

Pošaljite komentar ili pritužbu

Pošaljite osmrtnicu ili sjećanje

Elektronsko izdanje

Tečajna lista

Pretplata

Pošaljite oglas

Impressum

Međimurske Novine

PRATITE
NAS NA

MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB:37268927073
Telefon: 00385 40 323 600, 00385 40 323 601 Fax: 00385 40 493 305